Četvrtak, 12.07.2007.

16:31

Edit, haos i ja

Kada se govori o novom srpskom stripu i uspehu naših mladih autora u svetu postoji jedna reč, jedan brend koji se ne može izbeći – "Technotise".

Autor: Autor: Savo Katalina

Podrazumevana plava slika

Ovaj strip projekat Aleksa Gajić (Beograd, 1974.) crtao je kao svoj diplomski rad na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, sa scenaristom Darkom Grkinićem koji je smislio priču čiji je glavni motiv fiktivni tunel koji povezuje Zemun i Kalemegdan, prokopan od strane Austrougara pre nego što su Turci zauzeli Beograd. Glavna junakinja ovog stripa, čija je radnja smeštena u futuristički Beograd 2047. godine, mlada je studentkinja istorije, Edit. Vođena svojim istražačkim duhom ona se sa svojim prijateljima upetljava u neizvesno otkrivanje tajni tunela. Strip je rađen pod uticajem nekih od Aleksinih uzora, pretežno japanskih mangi. Da bi "Technotise" imao neko poređenje, sličan crtački stil potpisnik ovih redova pronalazi kod italijana Masimiljana Frecata ("Margot: Queen of the Night" i serijal "Keepers of the Maser")

Sa radom "Technotise" Aleksa Gajić posećivao je francuske izdavače da bi, najzad, krajem devedesetih na sajmu stripa u Angulemu, potpisao ugovor sa izdavačkom kućom "Soleil", za koju je do 2006. godine završio 6 tomova strip serijala "Bič božji", crtanog po priči scenaristkinje Valeri Manžen.
"Bič božji" je priča sa istorijskom tematikom izmeštenom u budućnost, zasnovana na istorijskoj legendi o ratu Rimljana i Huna. Glavni protagonisti su, naravno, Atila – Bič božji, i Flavija - ćerka rimskog vojskovođe Flaviusa Aetiusa. Kada Huni osvoje jednu planetu pod upravom Rima, oni sprovode obred žrtvovanja, prinoseći živote mladih Rimljanki hunskoj boginji haosa, Kerki. Pukim slučajem, ili željom bogova, Flavija preživljava obred i biva proglašena za samu boginju Kerku, što izaziva podele među hunskim vođama i sveštenstvom. Između Atile, koji sa prestola svrgava svog očuha i preuzima vođstvo nad Hunima, i boginje Kerke (odnosno Flavije) razvija se specifičan muško-ženski odnos ljubavi, strasti i borbe za vlast. Nakon brojnih spletki i bitaka, Atila i Flavija bivaju odbačeni i pogubljeni od svojih naroda, i u nekom drugom svetu nastavljaju da prkose samim bogovima. Ovaj strip u Francuskoj se prodavao u tiražima i do 50.000 primeraka, a prava za objavljivanje prodavana su u Americi, Brazilu, Engleskoj...
Osobenosti crteža Alekse Gajića ne treba tražiti u nekom sasvim stripovskom stilu, već u klasičnim slikarskim tehnikama. Njegova grafička simbolika više se ispoljava koloritom, kontrastima boja, vidljivim potezima (digitalne?) četkice, a manje linijom koja je daleko finija od, na primer, Mebius stila.

Pored stripa Aleksa Gajić bavi se i ostalim vidovima vizuelnih umetnosti, posebno na polju plakatskog dizajna i ilustracije. Zanimljiv je kalendar, koncipiran tako da je 2002. godina predstavljena kao 2069. godina, prva sledeća sa kojom joj se poklapaju dani i datumi. Zatim plakat za operu Karmen, Žorža Bizea, za beogradsko Narodno pozorište. Poslednjih par godina zapažen je i njegov rad na crtanom filmu koji nosi naziv Technotise, Edit i ja. U okviru programa 4. Međunarodnog salona stripa prošle godine u beogradskom SKC-u održana je predpromocija ovog dugometražne animiranog filma.

Na proteklim ovogodišnjim aprilskim Danima Beograda posetioci su u Francuskom kulturnom centru imali priliku da pogledaju premijeru Technotise, Work in progress i izložbu kadrova iz filma, prikaze detalja i građevina Beograda, snimljene kamerom budućnosti.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Podeli: