Biračko pravo tinejdžerima?

U Hrvatskoj bi, kako navodi Jutarnji list, na izborima mogli glasati svi stariji od 16 godina, ali ne bi mogli biti i birani na funkcije, a to bi omogućile ustavne promene. List navodi da je to predviđeno Nacionalnim programom đelovanja za mlade, koji je potvrđen u Saboru 2002. godine i objašnjava da primena te mere, koju je predložila Mreža mladih Hrvatske, planirana za početak 2008. godine.

Ako mladi sa 16 mogu legalno da počnu da rade i plaćaju poreze, trebalo bi da mogu i da aktivno odlučuju o svojoj sudbini, prenosi list obrazloženje predloga.

Predsednica Mreže mladih Hrvatske Emina Bužinkić objasnila je da su 16-godišnjaci dovoljno zreli za izlazak na parlamentarne i predsedničke izbore.

"Pravo glasanja na lokalnoj razini, na kojoj dobro poznaju kandidate i problematiku, svakako je prvi korak" istakla je ona.

Ministarka za porodicu, branioce i međugeneracijsku solidarnost Jadranka Kosor izjavila je da primena ovakve mere zahteva i ustavne promene i da bi sve to trebalo dobro pripremiti.

Protivnici ove mere tvrde da je argument o plaćanju poreza 16-godišnjaka deplasiran jer ih više od 90 odsto još ide u školu.

Snižavanje starosne granice za lokalne izbore na 16 godina podržavaju gotovo sve političke stranke u Hrvatskoj.

Austrijska vlada je prošle nedelje potvrdila da će od jeseni sniziti starosnu granicu za izlazak na izbore sa 18 na 16 godina i tako je Austrija postala prva zemlja EU u kojoj i na državnim izborima mogu glasati mlađi od 18 godina.

U svetu takvu odredbu za sada imaju Brazil, Nikaragva i Kuba, a u Velikoj Britaniji već se godinama o tome raspravlja. Izlazak na lokalne izbore mladima od 16. godina dopušta i nekoliko nemačkih pokrajina.