Bolesna gojaznost se, zavisno do izvora, definiše kao težina 20 ili 30 odsto veća od normalne za određenu visinu, uzrast i pol. Mediji citiraju rezultate studije Međunarodne asocijacije za proučavanje gojaznosti, prema kojoj su, posle Nemaca, na listi najdebljih u EU Britanci, Kiprani, Česi i Finci.
Ipak, najveći udeo bolesno gojaznih je u Grčkoj, navodi se u studiji.
Najvitkiji su Italijani, Francuzi, Danci, Šveđani i Holanđani.
Profesor Univerziteta u Minhenu Bertold Bolecko je za Zidojče cajtung izjavio da su Nemci i Česi "najvrednije pivopije", pri čemu "pivo samo daje dodatne kalorije, a ne izaziva osećaj sitosti".
U studiji se ukazuje i na to da se 60 odsto građana Nemačke nedovoljno kreće.
Svetska zdravstvena organizacija ustanovila je da je bolesna gojaznost poprimila karakter epidemije i ubrojala je u 10 najvećih rizika po zdravlje.
U razvijenim zapadnim zemljama godišnje oko 2,6 miliona ljudi umire od posledica bolesne gojaznosti.
Nedavno je Svetska zdravstvena organizacija saopštila da je za lečenje bolesti koje pored ostalog nastaju i zbog preterane telesne težine, kao što su dijabetes, srčana i oboljenja zglobova, u Nemačkoj 2003. potrošeno više od 73 milijarde evra.
Posebno je tada istaknuto da u Nemačkoj dva miliona dece ima preteranu telesnu težinu, od čega 800.000 pati od bolesne gojaznosti koja se naziva i adipozitas.
Od 1993. do 2004. udeo predebelih među nemačkom decom povećan je skoro 30 odsto.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 3
Pogledaj komentare