Utorak, 06.03.2007.

07:52

Na današnji dan, 6. mart

Rođeni Mikelanđelo, Berđajev i Markes, umrli Dajmler, Barili, Merkuri, Genl i Bete

Izvor: Beta

Podrazumevana plava slika

1474. Rođen italijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umetnika renesanse.

1480. U Toledu potpisan sporazum kojim je Španija priznala portugalsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.

1629. Nemački car Ferdinand II Habzburški izdao Edikt o restituciji. Protestantskim knezovima naloženo da vrate katoličkoj crkvi sve posede zaplenjene od 1552. Ferdinand III opozvao edikt Vestfalskim mirovnim ugovorom 1648.

1836. Meksikanci pod komandom generala Antonija Lopeza de Santa Ane zauzeli tvrđavu SAD Alamo u Teksasu. Tokom borbe duge 13 dana poginulo svih 156 Teksašana, među njima Dejvi Kroket.

1874. Rođen ruski filozof Nikolaj Aleksandrovič Berđajev, profesor na Moskovskom univerzitetu. Mislilac hrišćanske inspiracije, jedan od najvećih filozofa XX veka, napustio sovjetsku Rusiju 1922. i postao najpopularniji ruski filozof na Zapadu. Umro 23. marta 1948. u Francuskoj.

1882. Knez Milan Obrenović proglasio Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem.

1900. Umro nemački inženjer Gotlib Vilhelm Dajmler. 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. 1890. osnovao kompaniju Dajmler motoren gezelšaft, koja se 26 godina posle njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca u kompaniju Dajmler-Benc, koja proizvodi automobile "mercedes".

1927. Rođen kolumbijski književnik Gabrijel Garsija Markes. Pisac magičnog realizma, žanra koji meša mitove, magiju i realnost, najviše je doprineo da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svetske kulturne javnosti šezdesetih godina XX veka. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1982.

1941. Krunski savet Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu doneo odluku da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu pod uslovom da joj Nemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.

1944. Poletevši iz vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 bombardera SAD počelo, u Drugom svetskom ratu, danonoćno bombardovanje Berlina.

1945. U Njujorku umrla srpska slikarka Milena Pavlović-Barili, jedna od najznačajnijih predstavnica nadrealizma u srpskom slikarstvu. Od 1939. živela u SAD, gde je bila ilustratorka modnog časopisa Vog i scenografkinja i kostimografkinja u njujorškim pozorištima. Rođena u Požarevcu 1909.

1946. Francuska priznala Vijetnam kao nezavisnu državu u okviru Indokineske federacije.

1949. Radio Beograd prvi put emitovao humorističku emisiju "Veselo veče", potom jednu od najpopularnijih radio emisija.

1953. Georgij Maljenkov posle smrti Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.

1957. Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland ujedinjene u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta. Početak dekolonizacije u Africi.

1980. Francuska književnica belgijskog porekla Margerit Jursenar postala prva članica Francuske akademije.

1992. Mikelanđelo, jedan od najopasnijih kompjuterskih virusa, napao na hiljade kompjutera širom sveta.

1993. Pripadnici angolskog pobunjeničkog pokreta UNITA zauzeli su Huambo, drugi po veličini grad u Angoli, posle dvomesečnih borbi s Vladinim snagama.

1994. Umrla grčka glumica Melina Merkuri, šezdesetih godina XX  angažovana u borbi protiv vojne hunte u Grčkoj, potom ministarka za kulturu u vladi grčkih socijalista.

1998. U sukobima sa srpskim snagama bezbednosti na Kosovu ubijen Adem Jašari, jedan od glavnih vođa Oslobodilačke vojske Kosova.

1999. Na severu Kambodže, uz granicu s Tajlandom, uhapšen Ta Mok, poslednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri, tokom čijeg je režima u drugoj polovini sedamdesetih godina ubijeno ili umrlo od gladi i bolesti oko 1,5 miliona ljudi.

2001. Tokom hodočašća u Meki, u jurnjavi vernika poginula 34 muslimanska hodočasnika.

2002. Vlasti u Indiji uspostavile kontrolu nad zapadnom indijskom državom Gudžarat, posle jednonedeljnih sukoba indusa i muslimana u kojima su poginule 803 osobe, uključujući 58 indusa koji su živi izgoreli u vozu koji je zapalila jedna muslimanska banda, što je i bio uzrok sukoba.

2004. U 89. godini umro najpoznatiji brazilski plejboj Žoržinjo Genl. Bio u vezi s poznatim lepoticama, kao što su Merilin Monro, Romi Šnajder, Džejn Mensfild, Rita Hejvort i Anita Ekberg.

2005. U SAD umro fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Hans Bete. Posle bekstva iz nacističke Nemačke postao ključna figura u razvoju prve atomske bombe.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: