Sreda, 13.09.2006.

08:21

Na današnji dan, 13. septembar

Umrli Mantenja, Montenj, Filip II, Stokovski, Perkins, Milojević i Pogačić, rođeni Šuman i Šenberg

Izvor: Beta

Default images

1506. Umro italijanski slikar i graver Andrea Mantenja, najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi i Mantovi, autor čuvenih fresaka u crkvi Eremitani u Padovi, uništenoj u II svetskom ratu.

1592. Umro francuski pisac i filozof Mišel Ejkem de Montenj. Obnovio intelektualni skepticizam i nagovestio slobodnu misao u XVII i XVIII veku.

1598. Umro Filip II, napuljski kralj, gospodar Holandije, po povlačenju svog oca Karla V kralj Španije, Sicilije i Sardinije. Apsolutista i fanatični katolik, svojom politikom izazvao ustanak u Holandiji koji je doveo do nezavisnosti severne pokrajine. Pobedio tursku flotu kod Lepanta 1571, ali pohod njegove Nepobedive armade 1588. na Englesku završio katastrofalnim porazom.

1759. Britanci u presudnoj bici blizu Kvebeka pobedili Francuze i osigurali britansku nadmoć u Kanadi.

1788. Njujork proglašen za prestonicu SAD. Grad 1626. osnovali holandski doseljenici i nazvali ga Novi Amsterdam, a dvadesetak godina kasnije zauzeli ga Englezi i dali mu naziv Novi Jork, Njujork, u čast vojvode od Jorka, kasnije engleskog kralja.

1819. Rođena nemačka pijanistkinja Klara Šuman. Koncertnu karijeru počela s devet godina i postala jedna od najvećih pijanistkinja XIX veka.

1842. Narodna skupština Kneževine Srbije, u kojoj su ustavobranitelji imali većinu, proglasila za kneza Aleksandra Karađorđevića, sina vođe I srpskog ustanka Karađorđa. Ustavobranitelji prethodno zbacili kneza Mihajla Obrenovića, koji je potom izbegao u Austriju.

1874. Rođen austrijski kompozitor Arnold Šenberg. Kao začetnik Bečke atonalne škole, pobornik ekspresionizma u muzici i tvorac novog načina komponovanja, dodekafonije, bitno uticao na razvoj muzike XX veka.

1882. Tokom Egipatskog ustanka, britanske trupe porazile egipatsku vojsku kod Tel el Kebira i nastavile osvajanje Egipta i Sudana.

1908. Probnom vožnjom od Virpazara do Bara Crnom Gorom prošao prvi voz. Redovan železnički saobraćaj uspostavljen 2. novembra.

1922. U Al Aziziji u Libiji izmerena najviša temperatura vazduha u hladu, 58 stepeni Celzijusa.

1923. General Migel Primo de Rivera, uz odobrenje kralja Alfonsa XIII, izvršio državni udar u Španiji i zaveo vojnu diktaturu.

1955. SSSR i Zapadna Nemačka uspostavili diplomatske odnose.

1971. U njujorškom zatvoru Atika poginuli 31 zatvorenik i 11 čuvara u intervenciji policije i Nacionalne garde na smirenju petodnevne pobune u zatvoru.

1977. Umro američki dirigent poljskog porekla Leopold Stokovski. Vodio Njujoršku filharmoniju od 1946. do 1950, 1962. osnovao Američki simfonijski orkestar. Napisao knjigu "Muzika za sve nas", potom prevedenu na skoro sve jezike.

1989. U Kejptaunu održane dotad najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi. Demonstrante, koji su uz pesmu i igru prolazili kroz centar grada, predvodio nadbiskup Dezmond Tutu.

1991. SSSR i SAD se sporazumeli o obustavi snabdevanja oružjem zaraćenih strana u Avganistanu.

1992. Umro američki filmski glumac Entoni Perkins, dobitnik Oskara za film "Prijateljsko ubeđivanje".

1993. Izrael i Palestinska oslobodilačaka organizacija u Vašingtonu potpisali mirovni sporazum kojim je predviđena palestinska samouprava na okupiranim teritorijama.

1998. Na drugim posleratnim opštim izborima u Bosni i Hercegovini ponovo pobedile nacionalne političke partije bosanskih muslimana, Srba i Hrvata. Trogodišnji rat, koji su vodili lideri nacionalnih grupa, završen u decembru 1995. potpisivanjem mirovnog ugovora postignutog u Dejtonu, u SAD, prvi posleratni izbori održani 1996.

1999. U Beogradu umro doajen srpskog novinarstva Predrag Milojević.

1999. U Beogradu umro filmski reditelj Vladimir Pogačić.

1999. U četvrtoj od serije eksplozija koje su dve nedelje potresale Moskvu srušena stambena zgrada, poginulo 118 osoba.

2000. Naturalizovani Amerikanac tajvanskog porekla Ven Ho Li, istraživač u Vladi SAD, pušten iz zatvora uz izvinjenje sudije. U samici proveo devet meseci zbog optužbi Vlade SAD da je pretnja po nacionalnu bezbednost.

2001. Državni sekretar SAD Kolin Pauel potvrdio da je vođa Al Kaide Osama bin Laden, za kog se verovalo da se krije u Avganistanu, glavni osumnjičeni za napade u SAD 11. septembra 2001.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Podeli: