Prema poslednjim podacima ukupan broj lokacija na kojima se prihvata Visa kartica je 20.641. Ali ako se ti podaci uporede sa Hrvatskom gde se Visa kartice mogu koristiti na više od 63.000 lokacija, jasno je da je Srbija i dalje samo zemlja sa potencijalom.
Autor: Vojislav Stevanović, Ekonomist magazin
Kompanija Visa International izdala je do kraja marta u Srbiji i Crnoj Gori više od 1,5 miliona platnih kartica. Od tog broja, međutim, tek 132.629 su kreditne kartice, dok ostatak predstavljaju debitne platne kartice. Takođe, uprkos značajnom rastu prometa u maloprodaji ostvarenom karticama, Srbija je još daleko od „bezgotovinskog društva”.
Poređenja radi, u Hrvatskoj, koja ima gotovo upola stanovnika koliko Srbija, platnim karticama moguće je obavljati transakcije na gotovo tri puta više mesta. Problem Srbije je i, u neku ruku, „tehnološka zastarelost”. Naime, tek deset odsto kartica koje se koriste u zemlji su takozvane čip kartice. Te platne kartice, umesto magnetne trake, podatke čuvaju na čipu. Nova tehnologija, osim što je po mnogo čemu „udobnija” za korisnika, u velikoj meri smanjuje i mogućnost zloupotreba.
Ekonomistu u kompaniji Visa International, na žalost, nisu otkrili koje su najčešće zloupotrebe kartica u Srbiji, koliko je zabeleženih zloupotreba i kolika je ukupna nastala šteta za korisnike. Sa druge strane, regionalni direktor Visa International Žan Mark Tonti kaže da se uobičajeni slučajevi zloupotrebe u Srbiji ne razlikuju od slučajeva zloupotrebe u drugim delovima sveta, te da Visa čini sve kako bi se broj takvih slučajeva smanjio korišćenjem novih tehnologija.
„Visa blisko sarađuje sa bankama članicama kako bi obezbedila sigurnost transakcija. Kompanija je razvila i usavršila programe otkrivanja zloupotrebe i njenu prevenciju koji su imale značajne rezultate u smanjenju broja slučajeva zloupotrebe kartica. Mi ćemo nastaviti da koristimo nove tehnologije kako bi smo unapredili sadašnji sistem otkrivanja i sprečavanja zloupotrebe kartica, i kako bi smo nastavili da radimo na za razvijanju novih sistema. Visa, takođe, sarađuje sa policijom u Srbiji i Crnoj Gori kako bi obezbedila brzo otkrivanje zloupotreba i obezbedila efikasnu akciju, kao i na obezbeđivanju uslova da se zloupotreba kartica tretira kao bilo koja druga vrsta zloupotrebe. Prethodne godine Visa je aktivno učestvovala u obučavanju policije u vezi sa zloupotrebom kartica“, kaže on.
E: Kompanija je saopštila da je u prva tri meseca 2006. godine obavljeno više od 5,3 miliona transakcija Visa karticama što predstavlja porast od 252 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, kada je ostvareno nešto više od 1,5 miliona transakcija. Ukupna vrednost transakcija karticama te firme u objektima maloprodaje u prva tri meseca 2006. godine iznosila je 220,5 miliona dolara. Kako ocenjujete te rezultate?
Žan Mark Tonti: Svi pokazatelji našeg poslovanja su u porastu uključujući broj kartica, obim potrošnje, broj prodajnih mesta na kojima se prihvata kartica, broj bankomata, a u porastu je upotreba kartica za plaćanja putem interneta. Statistički podaci Vise International pokazuju da tržište platnih kartica u Srbiji postaje sve sofisticiranije. Samo prošle godine, broj kreditnih kartica je porastao 15 puta u odnosu na 2004. godinu. Očekujemo da će se trend rasta nastaviti i ubuduće u korak sa ekonomskim razvojem zemlje”, kaže on.
E: Prema vašim podacima, tek jedna od 20 izdatih kartica je kreditna, dok su ostale debitne. U kom pravcu očekujete da ce se taj trend menjati i na čemu zasnivate ta očekivanja?
Ž. M. Tonti: Činjenica da je broj kreditnih kartica porastao 15 puta u odnosu na prethodnu godinu ukazuje da se taj odnos brzo menja. Plasman proizvoda kao što su Visa instolment kartica i Visa revolving kartica je imao odlučujući uticaj na veliki porast broja kreditnih kartica. Kao i u drugim zemljama u tranziciji, Visa Elektron debitna kartica je i u Srbiji i dalje omiljeno sredstvo plaćanja. U svakom smislu, različite vrste plaćanja i veliki izbor kreditnih kartica prisutnih na tržištu, omogućavaju veću fleksibilnost potrošačima.
E: Deset odsto izdatih kartica u Srbiji u osnovi ima čip tehnologiju. Sa druge strane procenat učešća čip kartica u zapadnim zemljama je daleko veći. Šta je potrebno da se u narednom periodu poveća broj tih kartica u Srbiji i u kojoj meri Srbija prati tehnologiju u odnosu na region i ostatak sveta?
Ž. M. Tonti: Svedoci smo prelaska na korišćenje čip kartica u Srbiji i Crnoj Gori. Prva čip kartica na Balkanu, izdata je u Srbiji krajem 2003. godine. Od tada smo, zajedno sa bankama članicama konstantno radili na tome da se obezbedi prelazak na čip tehnologiju.
Čip kartice su sada standard u većini zemalja zapadne Evrope i što pre banke u Srbiji shvate prednosti te vrste platnih kartica pre će biti spremne da investiraju, stvarajući uslove da one budu prihvaćene. Čip kartice predstavljaju novu tehnologiju plaćanja koja ima za cilj da učini bezgotovinska plaćanja sigurnijim. Čip sadrži podatke o korisniku koje je veoma teško kopirati, što znači da je ovakva kartica ima bolju zaštitu od eventualnog falsifikovanja ili zloupotrebe.
Pored toga procedura plaćanja je jednostavnija, jer ukoliko je potrebno ukucati pin kod, nema potrebe da se dodatno potpisuje račun na maloprodajnom mestu. Takođe čip tehnologija omogućava više primena jedne kartice koja se u tom slučaju može koristiti u prevozu, za osiguranje i kao lična karta. Mreža POS terminala u Srbiji je spremna za čip kartice, što je veoma ohrabrujuće.
E: Plaćanje karticama po srpskim prodavnicama i dalje “mukotrpan” posao. Često samo jedna kasa ima POS terminal, autorizacija traje i po nekoliko minuta, veliki broj radnji i dalje nema POS terminale. Da li ste zadovoljni načinom na koji prodavci koriste bezgotovinsko plaćanje?
Ž. M. Tonti: Prelazak iz društva u kome je gotovina bila jedino sredstvo plaćanja na bezgotovinsko društvo nije jednostavan. To se ne može desiti preko noći. Više od 15 godina, mogućnosti razvijanja tržišta platnih kartica u Srbiji su bile ograničene. Samo je mala grupa ljudi bila u prilici da oseti sve prednosti korišćenja platnih kartica. Zajedno sa našim bankama članicama, posvećeni smo radu na obučavanju trgovaca o značaju prihvatanja platnih kartica, ali i na edukaciji potrošača o njihovoj upotrebi.
Takođe, mi treba da omogućimo da trgovci na malo shvate da je prihvatanje platnih kartica od velike koristi jer to smanjuje troškove koji nužno postoje u gotovinskim društvima ali takođe daje dodatnu sigurnost koja ne postoji kod plaćanja gotovinom. U toku 2005. godine, broj trgovaca koji prihvataju Visa kartice udvostručio se u odnosu na 2004. godinu. To je veoma ohrabrujući trend i očigledno je postoje velike mogućnosti za proširenje prihvatne mreže i to ne samo u gradskim sredinama. Prema poslednjim podacima ukupan broj lokacija na kojima se prihvata Visa kartica je 20.641.
Ali ako te podatke uporedimo sa Hrvatskom gde se Visa kartice mogu koristiti na više od 63.000 lokacija, jasno je da postoje mogućnosti za ostvarenje boljih rezultata. Zajedno sa bankama članicama, radićemo na proširenju prihvatne mreže u celoj zemlji, uključujući centralnu i južnu Srbiju gde trenutno prihvatna mreža nije razvijena kao u Beogradu i Vojvodini.
E: Koliko ekonomska situacija u Srbiji utiče na razvoj kartičarstva?
Ž. M. Tonti: Postoji očigledna veza između bezgotovinskog plaćanja i ekonomskog rasta. Ukoliko Srbija i Crna Gora budu beležile ekonomski rast i napredak, i ukoliko iskoriste sve pogodnosti koje donosi proces ulaska u Evropsku uniju, jasno je da će razvijeni sektor platnih kartica uticati na porast Nacionalnog bruto proizvoda, što će pomoći u pregovorima sa Evropskom unijom.
Brojna istraživanja su pokazala da elektronsko plaćanje pruža niz pogodnosti zemljama u tranziciji uključujući i Srbiju.
Porast transakcija platnih kartica vodi nužno do povećanja potrošnje i tako direktno utiče na rast BDP-a. Elektronska plaćanja, uključujući direktna plaćanja, internet bankarstvo i platne kartice imaju direktan i veoma značajan pozitivan efekat na opšti ekonomski rast Srbije i njen društveni bruto proizvod zbog toga što doprinose da sve više građana postaje deo bakarskog sistema, obezbeđujući visoki nivo sigurnosti i transparentnosti, uz niske troškove.
Sve to stvara veliki potencijal za sveukupni ekonomski rast, jer gotov novac na računima u bankama predstavlja izvor za zajmove i investicije po niskim cenama. Više ljudi u okviru bankarskog sistema znači i više novca za komercijalne zajmove koji su žila kucavica svake privrede u razvoju. Dodatno, transparentnim transakcijama, platne kartice smanjuju rizik i za trgovce i za potrošače kao i obim sive ekonomije.
E: Koji su najveći problemi sa kojima se Visa suočava u Srbiji?
Ž. M. Tonti: Početkom novog milenijuma mnogi građani nisu imali poverenja u banke. To je bio veliki problem za sve nas, ali uz pomoć Vlade, i zahvaljujući reformi bankarskog sistema i sve većoj konkurenciji, situacija se preokrenula i građani su prihvatili bankarske proizvode uključujući i platne kartice. Drugi problem je bio taj što građani nisu bili naviknuti da koriste bankomate koji ranije nisu bili prisutni na tržištu. Bilo je potrebno edukovati banke i njihove klijente. Mnogi ljudi i dalje nemaju naviku da koriste kartice u prodavnicama i dešava se da ljudi stoje u redu ispred bankomata kako bi podigli novac za kupovinu u supermarketu. Ovo nije samo stvar edukacije, već i navike. Vremenom će, građani Srbije prepoznati prednosti plaćanja karticama i promeniće svoje navike.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da Ukrajina ne može postati članica Evropske unije do 2027. godine, ističući da proces pristupanja zahteva ispunjavanje strogih kriterijuma i traje godinama.
Rat u Ukrajini – 1.435. dan: U napadima ukrajinskih dronova na rusku Voronješku oblast izbio požar u naftnoj rafineriji, a ruske snage ponovo su zasule Ukrajinu raketama i dronovima.
Sjedinjene Američke Države odlučile su da vrate Venecueli tanker koji su zaplenile ranije ovog meseca, prenosi Rojters, pozivajući se na izjave dva američka zvaničnika.
Avion kolumbijske kompanije Satena sa 15 osoba na letu, pronađen je danas u planinskoj oblasti Katatumbo u severoistočnom delu Kolumbije u blizini granice sa Venecuelom, a u nesreći nema preživelih, saopštile su vlasti.
Jedan od vodećih stručnjaka za Rusiju naveo je pet mogućih scenarija Putinovog pada, ocenivši da su mu dani odbrojani i upozorivši Zapad da se pripremi za haos koji bi mogao da usledi nakon njegove smrti.
Priča o Nojevoj barci i dalje ostaje u žiži naučnih istraživanja, a nove arheološke i geološke analize na planini Ararat otkrivaju neobične strukture koje bi mogle ukazivati na ostatke legendarnog plovila.
Američka reperka Niki Minaž pohvalila je danas predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa nakon što ju je pozvao na binu tokom događaja na kojem su promovisani takozvani "Trampovi računi", dodajući da je "verovatno njegov najveći obožavalac".
Obalska straža Sjedinjenih Američkih Država saopštila je danas da je njen ledolomac "Polar star" spasio kruzer koji je bio zarobljen debelim slojem leda u Rosovom moru, na Antarktiku.
Ako se to pokaže kao istina, uzimanje suplemenata vitamina B1 ili konzumiranje hrane bogate tiaminom moglo bi, bar u teoriji, da poboljša probleme sa varenjem, poput zatvora ili dijareje.
Francuska Akademija filmske umetnosti objavila je danas nominacije za prestižnu filmsku nagradu Cezar, a najviše ih je dobio, čak u 10 kategorija, film "Nuvelle Vague" (Novi talas) reditelja Ričarda Linklejkera.
Denis & Denis, muzički duo koji je početkom osamdesetih započeo izvođenje elektro i sint-pop muzike na ovim prostorima, najavio je za 2026. godinu oproštajnu turneju, nakon koje više neće nastupati.
Lenny Kravitz, četvorostruki dobitnik GRAMMY® nagrade i jedna od najvećih muzičkih ikona današnjice, nedavno je na Instagramu objavio teaser koji je odmah pokrenuo spekulacije među fanovima širom sveta.
The announcement that personnel from the U.S. Immigration and Customs Enforcement (ICE), an agency linked to the deaths of two Americans, will help protect U.S. delegations at the Winter Olympic Games in Italy has sparked anger among Italian politicians.
Samo nekoliko nedelja nakon što je italijanski tehnološki gigant Bending Spoons preuzeo Vimeo za vrtoglavih 1,38 milijardi dolara, počela su masovna otpuštanja koja su pogodila stotine zaposlenih širom sveta.
Komentari 2
Pogledaj komentare