To je 1.000 dinara više nego što zaradi, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. Od ukupno potrošenog novca, više biva potrošeno na telefoniranje mobilnim telefonima i Internet nego na obrazovanje. Primera radi, Slovenci takođe malo daju za obrazovanje, a čak pet puta više troše u restoranima.
Od svega što zarade tokom mesec dana, domaćinstva u Srbiji trećinu ostave u prodavnicma i na pijacama, i to za hranu i piće, a skoro još toliko im treba za komunalije. To znači da domaćinstvima za sve druge potebe ostane 40 odsto kućnog budžeta. Skoro svi kažu da bi im za prosečan životni standard trebalo mnogo više.
Pojedini ekonomisti kažu da kupovna moć građana jeste neznatno veća nego ranije, ali da veći kućni budžet mogu da očekuju tek s većim privrednim rastom, odnosno novim ulaganjima i otvaranjem novih radnih mesta. Saša Đogović, direktor Centra EU marketa za istraživanje, kaže da će domaćinstva to osetiti tako što će im ostati više novca za letovanja i kompjutere, odnosno sve ono što sada ne mogu sebi da priušte bez zaduženja kod banaka.
Stručnjaci upozoravaju na to da standard ne može biti bolji sve dok se Vlada ne izbori sa inflacijom jer najviše rastu cene koje najviše opterećuju kućni budžet.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 9
Pogledaj komentare