"Pokretač inostranih ulaganja su prilično visoka očekivanja zarada, a ta se očekivanja po pravilu ostvaruju," kaže studija.
Za ovu godinu WIIW predviđa niži nivo stranih ulaganja u odnosu prošlu, jer se ne očekuju krupnije privatizacije uz izuzetak Rumunije. Najveći priliv, u visini od 26 milijardi evra, beleži osam srednjevropskih zemalja, novih članica EU, što je skok od 20 procenata u odnosu na 2004.
Najznačajniji poslovi privatizacije bili su prodaja Češkog Telekoma i budimpeštanskog aerodroma, koje su i Češkoj i Mađarskoj doneli rekordan dotok stranih investicija.
U jugoistočnoj Evropi, direktne strane investicije od 10,4 milijardi dolara su prošle godine pale za dva odsto u odnosu na rekord iz 2004.
Hrvatska, Crna Gora, Rumunija i Srbija su ostvarili viši priliv dok su ostali, poput Makedonije, zabeležili pad.
Rumunija je sama privukla polovinu svih stranih ulaganja u tom regionu, pri čemu će kupovina banke Komercijala Romana za 3,75 milijardi evra, tek biti upisana za 2006. godinu, kaže studija.
Najveći rast ulaganja je u zemljama članicama ZND - za 31 odsto, na 18 milijardi evra. Pritom, Rusija beleži nešto manji priliv u odnosu na 2004, dok je Ukrajina zahvaljujući prodaji čeličane Krivorostal Mital Stilu za četiri milijarde evra ostvarila ogroman jednokratni skok ulaganja.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare