Slovne oznake: Zauzeti SRB, otkupiti SB

U XXI veku će svaka zemlja imati četiri nacionalna simbola: zastavu, grb, himnu i internet domen.

U današnje vreme globalizacije sa desetinama novih, malenih zemalja na kontinentu i planeti problem identiteta je postao vrlo prisutan. Jedna od najslikovitijih anegdota je ona kada je Džordž Buš junior pomešao tokom nekih diplomatskih aktivnosti Sloveniju i Slovačku. Zaista, dva slovenska naroda u srednjoj Evropi koji se odazivaju na početni slog "slo", a usput su im i trobojke iste, sa varijacijom državnog grba između belog i plavog polja, kako bi se opet razlikovali od Rusije.

Ukoliko Srbija od nekog treba da uči kako se stvara nacionalni brending, to je svakako – Hrvatska. Od nacionalnog grba, koji u heraldičkom smislu ne predstavlja neki posebno specifičan oblik, su uspeli napraviti dizajnerska rešenja za mnoge proizvode koji su pogodni za marketinške kampanje. A prvi cilj takvih kampanja je – prepoznatljivost. Primer je i predstojeće Svetsko prvenstvo u fudbalu, na kome se širom Nemačke neće dovoditi u pitanje čiji navijač je u crveno-belom kvadratastom dresu. Pre desetak godina je hrvatski fudbalski dres dobio nagradu od engleskih modnih dizajnera za najoriginalniji i najlepši.

Ali, da se fokusiramo ovoga puta na oznake. Pravo na određenu oznaku se "rezerviše" i dobija pri ISO - International Organization for Standardization. Postoje dvoslovne (alpha 2 code), troslovne (alpha 3 code) i numerička oznaka, koja je nebitna za priču sa stanovišta marketinškog potencijala. Trenutno stanje počivše SCG je "CS" za alpha 2, "SCG" za alpha 3, i "891" kao numerička.

Iz sistema ISO oznaka, u smislu pravila ili sugestija za moguća rešenja, kreće sve. I auto oznake, i internet domeni, skraćenice zemalja na olimpijadama i svetskim prvenstvima, evrovizijama, oznake nacionalne valute.

Uskoro prošlost

Auto oznake  (Distinguishing Signs of Vehicles in International Traffic) su regulisane pri UN agenciji. Izbor je šarenolik, ima i alpha 2 oznaka i alpha 3 oznaka, ali i nekoliko jednoslovnih oznaka poput dobro znanih "D" za Nemačku, "A" za Austriju ili "H" za Mađarsku. Naravno, Srbija tu nema šta da traži, jer je "S" Švedska još od 1911. godine!

Što se interneta tiče, u obzir dolaze samo alpha 2 oznake kada su u pitanju oznake zemalja, dodeljene od strane ICAAN-a (Internet Corporation For Assigned Names and Numbers), koja je "sve i svja" što se tiče internet oznaka.

Predlozi i rešenja

Iako su neki kreativci već početkom 90-ih štampali nalepnice "SER", ono nije srećno rešenje iz najmanje dva razloga. Prvo, jer je logično da sopstveni jezik bude izvor skraćenice. Istini za volju, i po ovom pitanju postoje različita rešenja. Recimo, Hrvatima je alpha2 hrvatska "HR", a alpha3 engleska "CRO", Nemcima takođe alpha3 nije "DEU", nego "GER", ali je Špancima na primer alpha3 "ESP", a ne "SPA".

Nedoumicu "SER" ili "SRB" bi trebao da razreši sledeći, pomalo humorističan argument. Naime, ne bi bilo pametno da građanima drugih slovenskih zemalja identitet naše nacije predstavimo sa oznakom koja može asocirati na imenice izvedene iz određene fiziološke radnje. Oznake nipošto ne smeju biti predmet podsmevanja, jer su bitan deo marketiškog kapaciteta zemlje! Na kraju se može dodati i da u izgovoru imena naše nove domovine na engleskom jeziku takođe zvukovno dominiraju "S", "R" i "B", zvučnost suglasnika koriste recimo i Makedonci – "MKD". Dakle, oko odluke za alpha 3 oznaku ne bi trebalo biti dilema: SRB

Situacija oko alpha2 oznake je izuzetno komplikovana. Sve kombinacije dva slova, koja su sadržana u "Srbija" ili "Serbia" su zauzeta: "SR" - Surinam, "SB" - Solomonska ostrva, "SI" - Slovenija, "SJ" - Ostrva Svalbard i Jan Majen (?!), "SA" - Saudijska Arabija, "SE" - Švedska. Ništa manje problema neće imati ni Crnogorci, jer je "CG" - Kongo, a "MN" - Mongolija. Bivše jugoslovenske države su imale sreće po ovom pitanju – oznaka "BA" za Bosnu i Hercegovinu je vrlo popularna, zbog identifikacije sa njihovim nacionalnim pozdravom "Đes’ ba!".

Ono što bi trebalo izbeći jeste oznaka koja "ništa ne govori" poput "CS" koja je aktuelna za Srbiju i Crnu Goru, a mnogi su je "čitali" kao "Crna Srbija". Postoje predlozi za "ćiriličnom" varijantom oznake "SR" – "CP", ili za "RS" kao "Republika Srbija", a svakako najjednostavnija je opcija da se za internet domen, koji je svakako najvažnija dvoslovna oznaka, zadrži "YU". Ta oznaka će u prelaznom periodu svakako biti zadržana, kao što su i Rusi koristili "SU", pored "RU". Međutim, sa realnošću nezavisne Srbija konačno bismo morali da arhiviramo sve simbole bivše zajednicke države Južnih Slovena.

Ono što bi bilo vrlo korisno razmotriti kao mogućnost jeste: da vlada Srbije otkupi alpha2 "SB" oznaku od Solomonskih ostrva, a egzotična država bi nakon toga registrovala neki drugi alpha2 kod. Oznake su intelektualna svojina, i kao takva, ona su na prodaju. Solomonska ostrva svakako nemaju razvijen internet sa milionima sajtova koji su sa tim domenom, oznaka nema mnogo veze sa njihovim imenom Solomon islands, a ni sa njihovom alpha3 oznakom "SOL". Osim toga, "S" i "B" predstavljaju zvukovno najupečatljiviji deo naziva zemlje, kako na srpskom, tako i na engleskom jeziku. Jedino pitanje koje ostaje nejasno jeste kako je regulisan "tranzicioni period" tokom kojeg jedna država preuzima korišćenje dojučerašnje oznake druge države. Idealno rešenje, u svakom slučaju, bi bilo: SB

Alpha kodovi su osnova identiteta zemlje u svim mogućim sferama, ne samo sportskim, već i političkim, ekonomskim i kulturnim. Razmislite kako se u svakoj reklami, na svakom proizvodu pojavljuje oznaka nekog domena svetske globalne mreže. Zbog toga bi trebalo konačno misliti unapred, umesto srpskog sindroma naknadne pameti.

Još samo da se utvrdi ko je u srpskoj vladi nadležan za regulisanje ovog pitanja.

Autor je novinar Informativne redakcije B92