Ponedeljak, 17.04.2006.

15:38

Tokio: Zajam bez kamate

Zamislite banku koja šakom i kapom deli zajmove, a ne naplaćuje interes. Punih pet godina Japan je bio takva banka za ostatak sveta, pozamljivač svakome za sve i svašta, uz gotovo nikakav trošak za uzeti novac, sve zahvaljujući politici nultnih kamatnih stopa Japanske centralne banke (BoJ).

Autor: Beta

Default images

Monetarna politika BoJ, koja se nazivala ultralabavom ili politikom kvanitativnog olakšavanja, pomogla je da privreda Japana skupi snagu, akcije i novac od Amerike, preko Evrope do Australije.

Ali, sad se nakupio i strah da će doći do potresa na svetskom nivou pošto je BoJ odlučila da ultralabavu politiku pritegne. Prošlog meseca Japan je rekao da je došao kraj jeftinom i lako pristupačnom novcu.

U opasnost je sad došao tok novca poznat kao "prenosna trgovina," odnosno ulagačka strategija koja je mamila ljude da u Japanu pozamjljuju pare jeftino i ulažu ih na drugim mestima za viši povraćaj.

Niko danas ne zna koliko je novca u igri, ali ekonomisti kažu da bi zaustavljanje ovog toka moglo da natera svetske ulagače da prodaju svoje akcije i drugu imovinu van Japana, natročito onu u SAD.

To bi moglo da oslabi dolar, gurne u vis prinose od američkih državnih obveznica i poveća kamatne stope u SAD i Evropi.

Prenosna trgovina parama radi na bazi jaza izmedju kamata blizu nule u Japanu i viših kamatnih stopa u svim ostalim zemljama. U naporu da izvuče drugu najveću svetsku ekonomsku silu iz desetgodišnjeg mrtvila, BoJ je pre pet godina uvela superlabavu monetarnu politiku da bi domaćim kompanijama olakšala da pozajmljuju novac za poslovanje i izlazak iz recesije.
Ne samo što je centralna banka Japana držala svoju kamatu na blizu nula odsto, već je komercijalne banke u zemlji držala u poplavi od oko 35.000 milijardi jena (295 milijardi dolara) dnevne likvidnosti, šest puta višoj nego što je bankama bilo nužno.

Nije dugo trebalo stranim igračima da počnu da eksploatišu tu neverovatnu masu gotovine koja se nudila gotovo džabe. Pozajmljivali su pare iz japanskih banaka i ulagali ih u druge. U evrozoni 12 država EU ključna kamatna stopa je 2,5 odsto, dok u SAD Federalne rezerve pozajmljuju dolare za 4,75 odsto ineresa komrecijalnim bankama.

Druga popularna odredišta za pare pozamljene u Japanu su Novi Zeland, gde je je ključna stopa 7,25 odsto, i Island, gde je centralna banka nedavno povećala svoju kamatu na 11,5 procenata.

Medjutim, 9. marta BoJ je objavila da je japanska ekonomija ponovo na pravom putu i da će vrlo brzo biti spremna za više kamatne stope što je trend koji će utanjiti profitnu marginu pozajmljivačima i učiniti im ceo ovaj posao rizičnijim i manje privlačnim.

Teško je reći, navodi agencija AP, do kog će stepena i gde ulagači pomeriti svoj novac, ali mnogi očekuju da će tržište SAD biti pogodjeno.

Izračunavanje količine novca uključenog u prebacivanje jena na skuplje pijace je teško jer zahteva praćenje svih depozita i transakicija, ali se sigurno radi o milijardama. Ceni se da obrt na svetskom valutnom tržištu iznosi blizu 2.000 milijardi dolara dnevno, a veliki deo transakcija je u jenima.

Do potresnih promena treba ipak sačekati, jer je jaz izmedju japanskih i američkih stopa i dalje velik i po svoj prilici će takav i ostati. Japanaka banka je upravo objavila da neće povećati kamatnu stopu sa "blizu nule," mada je proglasila kraj ultralabave monetarne politike.

Većina analitičara se slaže da će kamate u Japanu skočiti sa nule u julu ili avgustu i to za oko 0,25 odsto.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: