Utorak, 31.01.2006.

17:29

Smanjen spoljnotrgovinski deficit

Srbija je u 2005. godini izvezla robe u vrednosti od oko 4,55 milijardi dolara što je za 29,2 odsto više nego 2004. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. Prema podacima tog zavoda uvoz je bio oko 10,57 milijardi dolara i smanjen je za svega 1,7 odsto u odnosu na 2004. godinu.

Default images

U spoljnotrgovinskoj razmeni sa inostranstvom, Srbija je prošle godine imala ukupnu spoljnotrgovinsku razmenu od oko 15,12 milijardi dolara, što je za šest odsto više nego godinu dana ranije. Spoljnotrgovinski deficit, na nivou od oko 6,02 milijardi dolara, smanjen je za 16,7 odsto u odnosu na 2004. godinu.

Smanjenje uvoza za 1,7 odsto, posledica je uvodjenja poreza na dodatu vrednost (PDV) i smanjenja proizvodnje, posebno one uvozno zavisne. Kako se precizira u saopštenju statističkog zavoda, PDV je uticao na smanjenje uvoza tako što je uvoz mnogih roba koji je bio planiran u prvim mesecima prošle godine, obavljen u poslednjem mesecu 2004. godine.

Porez na dodatu vrednost, uticao je na izvoz, tako što je kroz iskazivanje povraćaja, omogućio realnije iskazivanje fakturne vrednosti robe. Izvozni rast posledica je kako se navodi, prvih efekata privatizacije i restrukturiranja srpskih firmi, potpisanih ugovora o slobodnoj trgovini u regionu, suficita u razmeni hrane i tekstilnih roba, kao i globalnog rasta cena osnovnih metala i ekonomije.

Prema podacima statistike, pokrivenost uvoza izvozom u Srbiji je prošle godine dostigla 43 odsto, a poredjenja radi, u 2004. godini je bila 32,8 odsto.

Više od polovine ukupne spoljnotrgovinske razmene ostvareno je sa Evropskom unijom (EU). Primera radi, deficit u razmeni sa Italijom prošle godine je prepolovljen u odnosu na 2004. godinu, dok je u razmeni sa BIH ostvaren najveći suficit od 456 miliona dolara. Zbog Sporazuma o slobodnoj trgovini ostvaren je i suficit u razmeni sa Makedonijom.

Zbog uvoza energenata, pre svega nafte i gasa, sa Ruskom Federacijom je ostvaren najveći deficit u robnoj razmeni Srbije sa inostranstvom. Najviše su se izvozili proizvodi za reprodukciju (sirovine), koji su učestvovali sa 66,3 odsto u ukupnom izvozu, a nakon njih sa 27,5 odsto roba široke potrošnje i oprema sa 6,2 odsto. Sirovine su se takodje najviše i uvozile, sa učešćem od oko 62 odsto, a slede roba široke potrošnje i oprema.

Najviši izvoz ostvaren je sa Bosnom i Hercegovinom, vredan oko 750 miliona dolara, a za sto miliona dolara manje sa drugim po redu spoljnotrgovinskim partnerom, Italijom. Najviše se uvozilo iz Ruske Federacije, iz koje je uvezeno robe vredne oko 1,67 milijardi dolara, a slede Nemačka i Italija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: