Zaljubljenicima u 2005. to će mnogo značiti, jer govori da će 31. decembar 2005. biti malo duži nego što je to normalno. Mi ostali nećemo ni biti svesni toga.
Potreba za umetanjem prestupne sekunde se javlja zbog toga što moderni atomski časovnici postaju sve precizniji, dok brzina Zemljine rotacije podleže mnogim nepravilnostima. Atomski časovnici, cezijumski časovnici, oni sa živinim jonima i vodonikovi frekventni "maseri", svi oni se nalaze u službi jedne ustanove, Međunarodnog referentnog servisa (International Earth Rotation and Reference Systems Service,
IERS), koja brine o standardizaciji vremena, a u cilju održavanja vrlo preciznog tačnog vremena koje se meri milijarditim delovima sekunde dnevno.
Pošto Zemlja polako usporava brzinu rotaciju oko svoje ose uglavnom, ali ne i isključivo zbog gravitacionog uticaja Meseca, prestupna sekunda pomaže da se naši časovnici i Zemlja donekle dovedu u sinhronizaciju.
Interesantno je da će umetnuta "atomska" sekunda biti malo brža nego što bi to bilo normalno ako se računa da jedan prosečan dan ima tačno 86.400 atomskih sekundi. Zbog Zemljinog usporavanja, očekuje se da će, na duže staze gledano, ritam umetanja prestupne sekunde da se povećava. Za jedno 50.000 godina astronomi očekuju da će svaki dan u godini trajati 86.401. Ako nam tada to bude jedina briga, bićemo srećni.
Ovo će biti dvadeset treći slučaj umetanja prestupne sekunde od januara 1972. godine, kada je potpisan međunarodni dogovor o očuvanju tačnog globalnog vremena. Poslednji put je korekcija vremena na ovakav način obavljena pre sedam godina i ovo je najduži period bez intervencije . Dogovoreno je da se dotična sekunda može dodavati samo na kraju 30. juna ili 31. decembra.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare