Subota, 13.08.2005.

12:46

Na današnji dan, 13. avgust

Rišelje dolazi na vlast, Ataturk prvi predsednik Turske, počela izgradnja Berlinskog zida, potpisan Ohridski mirovni sporazum

Izvor: Beta

Default images

1521. Španski osvajač Ernan Kortes zauzeo i razorio, posle tromesečne opsade, asteški grad Tenočtitlan.

1624. Francuski kralj Luj XIII za premujera postavio kardinala Rišeljea.

1792. Francuski revolucionari uhapsili članove kraljevske porodice tri dana po ukidanju monarhije i zbacivanja kralja Luja XVI.

1814. Holanđani Velikoj Britaniji ustupili Rt dobre nade.

1820. Rođen britanski muzikolog Džordž Grov, autor "Rečnika muzike i muzičara".

1826. Umro francuski lekar Rene Teofil Jasint Lenak. 1819. izumeo stetoskop.

1863. Umro francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao Geteovog "Fausta" i napisao "Dnevnik" u kom je izložio zapažanja o umetnosti.

1868. U Peruu i Ekvadoru serija zemljotresa usmrtila oko 25.000 ljudi.

1871. Rođen nemački revolucionar Karl Libkneht, jedan od osnivača i vođa Komunističke partije Nemačke. Kao poslanik u Rajhstagu istupao protiv nemačkog i međunarodnog imperijalizma i jedini glasao protiv ratnih kredita, u decembru 1914. Jedan od vođa Novembarske revolucije u Nemačkoj 1918, posle gušenja revolucije uhapšen i u januaru 1919. ubijen zajedno s Rozom Luksemburg.

1898. Američke snage u Špansko-američkom ratu zauzele Manilu.

1899. Rođen engleski filmski režiser Alfred Džozef Hičkok. Proslavio se kriminalističkim filmovima i filmovima strave, koji su postali klasika u tom žanru.

1902. Rođen nemački inženjer Feliks Vankl, izumitelj rotacionog motora, koji je po njemu dobio naziv. Prvu ideju za taj motor patentirao 1929, a 1939. avion "mešeršmit 209" sa eksperimentalnim Vanklovim motorom postigao svetski rekord u brzini.

1910. Umrla engleska medicinska sestra Florens Najtingel, koja je u Krimskom ratu organizovala prvu ekipu za negu ranjenika, a potom osnovala prvu školu za bolničarke.

1912. Umro francuski kompozitor Žil Masne, autor više od 20 opera.

1913. Rođen kiparski arhiepiskop Makarios III, vođa pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsednik te mediteranske zemlje, od 1960. do smrti, 1977. Jedan od istaknutih lidera pokreta nesvrstanih zemalja.

1914. Francuska u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

1923. Mustafa Kemal Ataturk postao prvi predsednik Turske. Tokom vladavine, do smrti, 1938, sproveo radikalne reforme u zemlji, približivši Tursku Evropi.

1927. Rođen kubanski revolucionar i državnik Fidel Rus Kastro, pod čijim je vođstvom na Kubi svrgnuta diktatura Fulhensija Batiste i izvedena socijalistička revolucija.

1961. Vlasti Istočne Nemačke zatvorile granicu između Istočnog i Zapadnog Berlina kod Brandenburške kapije i počele izgradnju 155 kilometara dugačkog zida prema granici sa Zapadnom Nemačkom. Zid u narednih 38 godina bio simbol podeljene Nemačke i hladnoratovski simbol podeljenog sveta. Zid srušen u novembru 1989, potom se Nemačka ponovo ujedinila.

1964. U Velikoj Britaniji izvršene poslednje smrtne kazne vešanjem dva zatvorenka u Liverpulu i Mančesteru, osuđenih na smrt zbog ubistva.

1993. Više od 120 ljudi poginulo kada se u Tajlandu srušio šestospratni hotel.

1998. Švajcarske banke i jevrejske grupe postigli sporazum kojim je predviđena suma od milijardu i 250 miliona dolara kompenzacije za žrtve holokausta u Drugom svetskom ratu.

2001. Politički lideri Makedonaca i Albanaca u Ohridu potpisali mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi u Makedoniji.

2003. Libija i porodice žrtava bombaškog napada na avion Pan Ama nad jezerom Lokerbi u Velikoj Britaniji, oko 20 godina ranije, postigli dogovor o nadoknadi štete od 2,7 milijardi dolara. U eksploziji aviona stradalo 270 osoba.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: