1544. Rođen italijanski pesnik Torkvato Taso, autor čuvenog epa "Oslobođeni Jerusalim" koje se smatra jednim od najreprezentativnijih dela italijanske književnosti. Bio uzor romantičarima, a njegova poezija inspirisala Getea i Bajrona. Neki njegovi soneti posvećeni Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić.
1851. Prvi put izvedena Verdijeva opera "Rigoleto", u Veneciji.
1885. Rođen engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svetski rekord u brzini vožnje automobila, a između 1937. i 1939. triput u vožnji čamca. 1935. postao prvi čovek koji je automobilom "plava ptica" vozio brže od 300 milja na čas.
1913. Velika Britanija i Nemačka postigle sporazum o granicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.
1917. Britanske trupe u Prvom svetskom ratu zauzele Bagdad.
1920. Emir Fejsal proglašen za kralja nezavisne Sirije.
1938. Artur Sajs Inkvart postao kancelar Austrije umesto Kurta fon Šušniga. Narednog dana Hitlerove trupe ušle u Austriju.
1941. Kongres SAD izglasao Zakon o zajmu i najmu, kojim je Velika Britanija dobila neophodnu vojnu pomoć u Drugom svetskom ratu, sedam milijardi dolara.
1955. Umro britanski mikrobiolog Aleksander Fleming. 1928. iz gljive "penicilium notatum" izolovao prvi antibiotik, penicilin. Nobelovu nagradu za medicinu 1945. podelio sa engleskim biohemičarem Čejnijem i australijskim lekarom Florijem, koji su njegov izum prvi put primenili.
1973. Hektor Kampora pobedio na prvim predsedničkim izborima u Argentini od 1965.
1974. Umro srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih stručnjaka za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti.
1975. U Lisabonu ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv levičarske vojne vlade, a bivši predsednik, general Antonio Ribeiro de Spinola, s grupom oficira pobegao u Španiju.
1981. Pod parolom "Kosovo republika" u Prištini izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim nedeljama zahvatile celo Kosovo. To je bilo prvi put da su kosovski Albanci masovno podržali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici.
1985. Mihail Sergejevič Gorbačov izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Na toj funkciji nasledio preminulog Konstantina Černjenka.
1985. Egipćani, braća Al Fajed, postali većinski vlasnici čuvene londonske robne kuće "Harods".
1990. Parlament Litvanije proglasio nezavisnost te zemlje od Sovjetskog Saveza. To je bila prva sovjetska republika koja se izdvojila iz SSSR-a.
1990. Čileanski diktator, general Augusto Pinoče, posle više od 16 godina prepustio predsednički položaj Patrisiju Elvinu, ali zadržao komandu nad oružanim snagama.
1998. I pored snažnih protesta studenata, koji su tražili političke i privredne reforme, general Suharto počeo svoj sedmi mandat predsednika Indonezije.
1999. Pošto je jedan beogradski sud osudio tri novinara lista "Dnevni telegraf" na po pet meseci zatvora, međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava "Hjuman rajts voč" ocenila da su napadi jugoslovenskih vlasti na slobodu medija poprimili alarmantne razmere.
2000. U eksploziji metana u rudniku uglja "Barakovi" u Ukrajini poginuo 81 radnik ugljenokopa.
2000. Akademik i advokat Rikardo Lagos inaugurisan za predsednika Čilea, kao drugi socijalista na čelu te države, posle Salvadora Aljendea, ubijenog u državnom udaru 1973.
2002. U napadu izraelskih tenkova na izbeglički logor u Gazi poginulo najmanje 17 Palestinaca.
2003. Kanadski sudija Filip Kirš izabran za predsednika prvog stalnog Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, koji će biti nadležan za zločine počinjene bilo gde u svetu. Osnivanje suda podržalo blizu 90 zemalja, ali ne i SAD, Rusija i Kina.
2003. Vrhovni sud Japana odbio zahtev 42 Kineza za obeštećenje za vreme koje su proveli na prisilnom radu u Japanu, tokom II svetskog rata, uz obrazloženje da je to bilo davno.
2004. U terorističkim napadima na tri železničke stanice u Madridu 196 ljudi poginulo, a više od 1.400 povređeno. Na najmasovnijim demonstracijama u istoriji te zemlje okupilo se preko osam miliona ljudi širom Španije, koji su protestovali protiv terorizma. Tri meseca kasnije u Italiji uhapšen Egipćanin Rabei Osman Sajed Ahmed, osumnjičen za organizovanje tih napada, a zbog pripremanja terorističkih napada u Belgiji pritvoreno 15 osoba.
2004. Tribunal u Hagu osudio bosanskog Srbina Ranka Češića na 18 godina zatvora zbog ratnih zločina nad muslimanskim zarobljenicima u Brčkom, u proleće 1992.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare