1721. Posle uspešno okončanog rata sa Švedskom Rusija postala nova sila na Baltiku, a Petar Veliki proglašen za cara cele Rusije.
1773. Kralj Tonga poklonio engleskom istraživaču Džejmsu Kuku gorostasnu kornjaču, koja je u Londonu živela do 1966.
1797. Francuz Andre Žak Garnerin prvi upotrebio padobran, skočivši iz balona nad Parizom sa visine od 680 metara.
1811. Rođen mađarski kompozitor Franc List, pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i dao klaviru snagu orkestra. Bio vrstan muzički pedagog.
1844. Rođena francuska glumica Anrijeta Rozina Bernar, poznata kao Sara Bernar, koja je obeležila pozorišnu epohu kao najveći pisac trgedija svog doba. Savremenici je nazivali "božanskom Sarom".
1873. Da bi onemogućio Francuze da se udruže s nemačkim neprijateljima, nemački car Vilhelm I, na inicijativu kancelara Bizmarka, pridružio se savezu Rusije i Austrije.
1883. U Njujorku izvođenjem opere "Faust" francuskog kompozitora Šarla Gunoa otvorena operska kuća "Metropoliten".
1887. Uredu za patente u Njujorku Nikola Tesla prijavio šest izuma, među kojima i višefaznu naizmeničnu struju. Izume 1888. otkupila firma "Vestinghaus" i njihovu primenu prikazala na svetskoj izložbi u Čikagu 1893.
1906. Umro francuski slikar Pol Sezan, čije delo nisu prihvatili savremenici, ali je izvršilo ogroman uticaj na likovno stvralaštvo XX veka. Modifikujući impresionizam stvorio nov likovni izraz koji je bio inspiracija fovizma, kubizma i apstraktne umetnosti.
1912. Treća srpska armija generala Božidara Jankovića potukla u Prvom balkanskom ratu turske snage i oslobodila Prištinu.
1913. Rođen vijetnamski car Bao Daj, poslednji monarh Vijetnama. Na presto došao 1926, abdicirao 1945, kada je stvorena Demokratska Republika Vijetnam. Francuzi ga vratili na presto 1949. da upravlja oblastima pod francuskom okupacijom, a 1955. emigrirao u Francusku, gde je umro 1997.
1927. Umro srpski pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja XIX veka dao i psihološku analizu ličnosti, unoseći u srpsku literaturu erotiku i senzualnost.
1947. Počeo rat Indije i Pakistana oko Kašmira pošto je kašmirski maharadža Hari Sing odbio da se priključi jednoj od dve zemlje kada je podeljen indijski potkontinent. Rat početkom 1949. okončan posredstvom Ujedinjenih nacija, a Kašmir ostao podeljen.
1962. Predsednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi izdao naređenje američkoj ratnoj mornarici i avijaciji da blokiraju Kubu zbog postavljanja sovjetskih nuklearnih raketa u toj zemlji. Kubanska kriza, koja je dovela svet na ivicu atomskog rata, okončana mesec dana kasnije sporazumom sovjetskog lidera Nikite Hruščova i Kenedija o povlačenju nuklearnog naoružanja i deblokadi Kube.
1964. Francuski književnik Žan Pol Sartr odbio Nobelovu nagradu za književnost.
1964. Gimnastičar Miroslav Cerar osvojio zlatnu medalju na Olimpijadi u Tokiju, što je bila prva zlatna medalja za Jugoslaviju na olimpijskim takmičenjima.
1973. Umro španski violončelista katalonskog porekla Pablo Kasals, jedan od najvećih instrumentalista XX veka. Kao protivnik Frankovog režima, od 1938. živeo van domovine i stekao veliku popularnost nastupajući širom sveta.
1987. Primerak retke edicije Gutenbergove biblije prodat u aukcijskoj kući "Kristi" u Njujorku za rekordnih 5,39 miliona dolara.
1991. Predsedništvo Jugoslavije nepotpunom sastavu, činili ga Srbija, Vojvodina, Kosovo i Crna Gora, odbacilo predlog Evropske zajednice da jugoslovenska federacija bude rekonstituisana u asocijaciju suverenih država. Odluka doprinela produbljavanju jugoslovenske krize i definitivnom raspadu zemlje.
1992. Na putu Priboj-Rudo iz autobusa kidnapovano 16 muslimana, stanovnika sela Sjeverin na granici Srbije i Bosne, a potom ubijeno u Višegradu. Otmicu i ubistvo izvršili Milan Lukić, Oliver Krsmanović i Dragutin Dragićević i Đorđe Šević, pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, koji su gotovo 11 godina posle otmice osuđeni na višegodišnje kazne zatvora.
2000. Posmrtni ostaci jednog od najvećih srpskih pesnika Jovana Dučića preneti, 57 godina po njegovoj smrti, iz američkog mesta Libertvil i sahranjeni u rodnom gradu Trebinju u Republici Srpskoj. Sahrani prisustvovao i predsednik Jugoslavije Vojislav Koštunica, koji je potom posetio Sarajevo, što je bila prva poseta predsednika Jugoslavije nekoj od bivših jugoslovenskih republika.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare