U Haškom tribunalu će od 1. do 3. decembra biti održana rasprava o zahtevu Dragoljuba Ojdanića.
Bivši ministar odbrane SRJ tražio je da zemlje članice NATO-a i jugoslovenski susedi otvore svoje vojne i obaveštajne arhive i dostave odbrani dokumentaciju koju imaju o generalu Ojdaniću. Ta dokumentacija se odnosi na period od 1. januara do 20. jun 1999. godine.
Branilac generala Ojdanića, Tomislav Višnjić, kaže da veruje da bi u toj dokumentaciji mogli biti nađeni dokazi koji negiraju navode haške optužnice kojom se on tereti za ratne zločine počinjene nad kosovskim Albancima: "Mi znamo da u toj dokumentaciji ne postoje dokazi zato što takvi dokazi i ne postoje. Ne postoje dokazi o planovima i svemu onome za šta tužilaštvo tvrdi da je bilo pripremljeno za etničko čišćenje Kosova, odnosno da je to bio glavni uzrok za vođenje rata 1999. godine na području Kosova."
Višnjić navodi i da je poziv odbrane generala Ojdanić pokazao da je pitanje otvaranja arhiva obaveštajnih službi osetljivo pitanje na koje se u tim zemljama različito odgovara: "Neke države su smatrale da je njihova obaveza samo da odgovaraju na zahteve tužilaštva, a ne i na zahteve odbrane, čak su neke od njih imale i zakonsku regulativu u tom pravcu. Neke države su smatrale da one nemaju obavezu da sarađuju u tom pravcu, neke su davale prigovore – počev od toga da je zahtev bio nedovoljno određen do toga da država ima pravo da zadrži poverljive informacije za sebe."
Podsetimo, više funkcionera Zapada, uključujući bivšeg glavnokomandujućeg NATO-a Veslija Klarka i nekadašnje glavne tužiteljice Haškog tribunala Luiz Arbur, govorilo je o značaju obaveštajnog rada u prikupljanju dokaza o događajima na Kosovu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare