Problemi u nastavi na hrvatskom jeziku

Nastavu na hrvatskom jeziku u Vojvodini pohađa ukupno 120 učenika u četiri subotičke osnovne škole.

U ovoj, trećoj školskoj godini, u prve razrede upisano je njih četrdeset, a hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture u Subotici, Sonti i Somboru sluša oko 300 osnovaca i srednjoškolaca. Član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog veća zadužen za obrazovanje Dujo Runje kaže da su podaci ohrabrujući.

"Iz jednog prostog razloga što smatram da je zajednica zrelija za dve godine, da smo mi zreliji i da smo se riješili nekih dječijih bolesti za dvije godine. Pored toga, treba imati u vidu da je Hrvatsko nacionalno vijeće konstituirano, da je počelo raditi, a možda i najznačajnije da je došlo do ujedinjenja hrvatskih političkih stranaka. Ja osobno sam siguran da će to pozitivno ozračje, polučiti pozitivne rezultate. Ja bih rekao da je puno više ljudi uključeno u ove aktivnosti, što će samo po sebi polučiti pozitivne rezultate i dati pozitivan podstrek motivaciju i poticaj", kaže Runje.

Prvi put će se ove godine hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture učiti i u nekim srednjim školama, ističe Dujo Runje. "U najskorije vrijeme, u planu je otvaranje gimnazije na hrvatskom jeziku. Po mojim procjenama nema nikakvih problema sa kadrom, imat ćemo izuzetne kadrove za više razrede osnovne škole i za srednju školu", rekao je on.

Početak školske godine je, međutim, doneo i probleme. Ministarstvo prosvete i sporta nije odobrilo upotrebu udžbenika iz matičnih država manjina, a Josip Ivanović predsednik Hrvatskog nacionalnog veća ističe da nacionalne zajednice nemaju mogućnost samostalnog izdavanje udžbenika.

"Jednostavno se ide principom, naročito za hrvatski jezik i književnost, da se uvezu iz matične države. Međutim, u obraćanju pokrajinskom Sekretarijatu za obrazovanje i kulturu po tom pitanju, ono je to prosledilo republičkom Ministarstvu, odgovor je stigao da će ministarka dati odobrenje na bazi smernica i uputa koje će dobiti od nacionalnoprosvetnog saveta. Nacionalno prosvetni savet još nije osnovan, a čitava prepiska sa Ministarstvom otvorena je po pitanju članstva", kaže Ivanović.

Nacionalno-prosvetni savet ima 42 člana, a samo jednog bi trebali delegirati predstavnici manjina. Manjinska nacionalna veća bezuspešno i uporno zahtevaju sastanak sa resornom ministarkom i osnivanje posebnog tela koje bi se bavilo problemima manjinskog obrazovanja.

Josip Ivanović ističe da u okviru Minstarstva prosvete i sporta, pri Centru za strateški razvoj, funkcioniše radna grupa za obrazovanje manjina, ali da se ne zna ni ko je u toj radnoj grupi ni ko je delegirao. U Hrvatskom nacionalnom veću takavo tretiranje problema manjina ne smatraju dobronamernim, pošto problema u obrazovanju ima previše, javlja dopisnik B92 Larisa Inić.