Sreda, 21.07.2004.

19:58

Mali korak za čoveka, veliki za čovečanstvo

"Ovo je mali korak za čoveka, ali veliki za čovečanstvo", izgovorio je pre tačno 35 godina Nil Armstrong, prvi čovek koji je stupio na Mesec i boravio na njemu dva sata i 21 minut, posle čega se vratio na svemirski brod "Apolo 11". Brod je na put krenuo iz svemirskog centra "Kenedi" u Floridi 16. jula 1969. u 13:32.

Default images

U orbiti oko Zemlje proveo je dva sata i 33 minuta, posle čega su ponovo uključeni motori kako bi brod dobio dodatno ubrzanje i savladao gravitaciju Zemlje za let ka Mesecu. Za sletanje prve zemaljske letelice na Mesec izabrano je mesto nazvano "More tišine", zbog prostranog i ravnog terena. Lunarni modul se spustio na oko šest kilometara od planiranog mesta. Na površinu Meseca prvi je izašao Armstrong. Njegov prvi korak usledio je 109 sati, 24 minuta i 19 sekundi od početka misije.

Stručnjak za astronautiku Milivoj Jugin, koji je pre 35 godina televizijskim gledaocima u SFRJ prenosio spuštanje na Mesec, kaže da je to tada bio jedan džinovski skok za čovečanstvo. "Sve ono o čemu se nekada maštalo pretvoreno je u stvarnost. Pokazalo se da čovek sa Zemlje, zato što poseduje razum, može da krene sa svoje planete i krene u istraživanje i traganje u kosmos", rekao je Jugin.

Posle Armstronga, Mesecom je prošetao i drugi član posade "Apola 11" Edvin Oldrin. Posle njih dvojice, na površinu Zemljinog satelita kročilo je još samo 10 astronauta.

NASA je početkom ove godine počela da razmišlja o novim misijama na Mesec. Tim povodom, predsednik SAD Džordž Buš najavio je da će sledeći čovek na taj satelit otići kroz 10 godina. Posada “Apola 17” iz 1972. bila je poslednja koja je boravila na Mesecu. Milivoj Jugin, na pitali zašto već 32 godine astronauti ne idu na taj satelit, kaže da je Mesec dosta istražen. “Pokazalo se da za sada, na sadašnjem nivou razvoja tehnike i tehnologije razvoja na Zemlji, nije moguće koristiti kapacitete Meseca i ono što on ima za potrebe na Zemlji, a da to bude dovoljno ekonomično. Zato do sada, u poslednje vreme, niko nije išao tamo jer su potrebna ogromna sredstva da bi ponovo bila poslata ekspedicija koja bi za cilj imala ne samo odlazak na Mesec, nego i korišćenje onoga što Mesec ima za naše potrebe", rekao je Jugin.

Događaj od pre 35 godina bio je povod za nastajanje brojnih teorija zavera. Prema jednoj, prvo sletanje na Mesec uopšte se nije dogodilo, već su Armstrong, Oldrin i Kolins samo glumili u jednom holivudskom studiju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Podeli: