Nedelja, 25.01.2004.

10:46

Na današnji dan. 25. januar

Izvor: Beta

Default images

1579. Severne nizozemske pokrajine Holandija, Zelandija, Utreht, Gelderlend, Frizija, Groningen i Overajsel proglasile su Utrehtsku uniju radi suprotstavljanja španskoj vlasti. Unija se 1581. otcepila od Španije, a Vestfalskim mirom 1648. dobila nezavisnost i potom prihvatila naziv Holandija prema najvećoj i najbogatijoj provinciji.

1759. Rođen je škotski pesnik Robert Berns, poslednji veliki pesnik koji je pisao na škotskom dijalektu. Nastavio je i do savršenstva doveo tradiciju škotske narodne poezije ("Tam O'Šanter", "Uprkos svemu").

1831. Poljski parlament (Sejm) proglasio je nezavisnost Poljske i svrgnuo ruskog cara Nikolaja I s poljskog prestola. Veliki deo Varšavskog vojvodstva, pod nazivom Poljsko kraljevstvo priključen je 1815. Rusiji, a ruski car postao je i kralj Poljske. Rusi su u septembru ugušili poljski ustanak, ukinut je ustav i raspušten Sejm.

1878. U rusko-turskom ratu potopljen je turski brod nakon što su ga Rusi pogodili torpedom. To je bio prvi brod pogođen i potopljen tim podvodnim oružjem.

1882. Rođena je engleska knjizevnica Adelina Virdžinija Vulf, autor psiholoških romana u kojima je koristila tehniku unutrašnjeg monologa i "toka svesti". Ubraja se među najbolje engleske romanopisce 20. veka. U nastupu depresije izazvane Drugim svetskim ratom, izvršila je samoubistvo 1941. ("Izlet na svetionik", "Gospođa Delovej", "Talasi").

1899. U Požarevačkom zatvoru je umro srpski revolucionar i publicista Vasa Pelagić, jedan od prvih pobornika ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu. Bio je plodan i popularan pisac, a radovi objavljeni za njegovog života štampani su u 250.000 primeraka.

1904. U Beogradu je počeo izlaziti dnevni list "Politika", čiji je osnivač i prvi urednik bio Vladislav Ribnikar.

1919. Osnovana je Liga naroda, preteča Ujedinjenih nacija.

1924. U francuskom gradu Šamoni otvorene su prve zimske Olimpijske igre.

1942. Tajland je u Drugom svetskom ratu objavio rat Velikoj Britaniji i SAD.

1947. Umro je najpoznatiji američki gangster Al Kapone. Organizator podzemlja u Čikagu i šef jednog od najvećih gangsterskih gangova, bio je u zatvoru (1931-39) zbog utaje poreza.

1961. Predsednik SAD DŽon Kenedi održao je u Stejt departmentu u Vašingtonu prvu konferenciju za novinare koju je televizija prenosila uživo. Kenedi je odgovorio na 31 pitanje.

1971. General Idi Amin je vojnim udarom oborio s vlasti predsednika Ugande Miltona Obotea i potom se proglasio za predsednika.

1978. Umro je srpski pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, autor poeme "Stojanka majka Knežepoljka". Posle Drugog svetskog rata bio je direktor drame u sarajevskom pozorištu i urednik beogradske izdavačke kuće "Prosveta".

1983. Kineske vlasti su preinačile u doživotnu robiju smrtnu kaznu izrečenu istog dana 1981. Mao Cedungovoj udovici Djang Ćin.

1987. Umro je istaknuti srpski slikar Predrag Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Međunarodnu reputaciju stekao je 1937. na izložbi u Parizu kada je dobio "Gran pri". Napisao je eseje "Između trube i tišine" i dramu "Zopir".

1991. Skupština (Sobranje) Makedonije, jedne od republika SFR Jugoslavije usvojila je deklaraciju o nezavisnosti i platformu za pregovore o budućnosti Jugoslavije.

1996. Parlamentarna Skupština Saveta Evrope primila je Rusiju u članstvo te organizacije i pored oštrih kritika zbog ruskog vojnog angažovanja u Čečeniji.

1997. Od teških povreda zadobijenih prilikom pokušaja samoubistva 16. januara, na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu umro je srpski književnik i bivši predsednik Republike Srpske Nikola Koljević.

1999. U seriji zemljotresa u Kolumbiji, koji je pogodio regiju uzgajivača kafe, poginulo je oko 2.000 ljudi, a stotine hiljada ostalo je bez domova.

2000. Pripadnici Sfora uhapsili su u Višegradu Mitra Vasiljevića optuženog za ratne zločine pocinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-95).

2001. Izraelski i palestinski pregovarači su sopštili da su postigli izvestan uspeh u pregovorima oko granica buduće palestinske države.

2003. Beogradski dnevnik "Politika" proslavio je 99 godina postojanja.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: