Utorak, 09.09.2003.

09:07

Dogodilo se na današnji dan, 9. septembar

Izvor: Beta

Default images

1087. Umro normanski vojvoda i engleski kralj Vilijam I, poznat kao Vilijam Osvajač. Posle pobede nad kraljem Haroldom u bici kod Hestingsa 1066. postao kralj Engleske. Tokom njegove vladavine romanizovani Normani počeli da se stapaju s pokorenim Anglosasima u englesku naciju. 1085. uveo prvi imovinski katastar.

1513. U bici protiv Engleza kod Fludena poginuo škotski kralj Džejms IV, s nekoliko hiljada Škota, među kojima je bilo gotovo celo plemstvo.

1585. Rođen francuski državnik, kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, koji je kao ministar kralja Luja XIII vršio stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske krune. 1635. osnovao Francusku akademiju.

1737. Rođen italijanski lekar i fizičar Luiđi Galvani, koji je 1789, vršeći eksperimente sa žabljim mišićima, otkrio vrstu elektriciteta koja je kasnije po njemu nazvana galvanski elektricitet.

1772. Rođen srpski književnik i pozorišni pisac Joakim Vujić, koji je 1835. u Kragujevcu osnovao prvo srpsko pozorište.

1776. Američki Kontinentalni kongres uveo zvaničan naziv države Sjedinjene Američke Države, umesto Ujedinjene kolonije.

1828. Rođen ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana svetske književnosti, autor čuvenih romana "Rat i mir" i "Ana Karenjina". Zbog kritičkog odnosa prema društvu i Crkvi dolazio u sukob s vlastima, a Ruska pravoslavna crkva ga ekskomunicirala 1901.

1894. Kineski revolucionar Sun Jat Sen osnovao Društvo za preporod Kine i počeo da organizuje ustanak u Kantonu, posle poraza Kine u ratu s Japanom. Ustanak nije uspeo, a učesnici uhvaćeni i pogubljeni. Sun Jat Sen uspeo da pobegne iz zemlje i do revolucije 1911. živeo u inostranstvu.

1898. Umro francuski pisac Stefan Malarme, uz Remboa i Verlena najznačajniji pesnik francuskog simbolizma. Njegova pesma "Popodne jednog fauna" inspirisala Debisija da komponuje čuveni preludij.

1901. Umro francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek, majstor litografije, slikar boema, atmosfere i likova iz pariskog noćnog života na kraju XIX veka.

1914. U Prvom svetskom ratu okončana prva velika bitka na Marni u Francuskoj, tokom koje su ukupni nemački gubici procenjeni na 800.000 ljudi. U julu 1918. vođena druga bitka na Marni, poslednja nemačka ofanziva u Prvom svetskom ratu.

1944. Dan po ulasku sovjetskih trupa u Bugarsku bugarski komunisti preuzeli vlast u zemlji.

1945. Trupe SAD iskrcale se na kraju Drugog svetskog rata u Južnoj Koreji, sovjetske od Japana preuzele Severnu Koreju, a 38. paralela postala linija podele dve korejske države.

1948. Posle povlačenja sovjetske vojske na severu korejskog poluostrva proglašena Narodna Demokratska Republika Koreja s glavnim gradom Pjongjangom.

1976. Umro kineski revolucionar i državnik Mao Ce Tung, jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu i do smrti bio njen neprikosnoven lider. Njegove misli i ideje objavljene u "Crvenoj knjižici". 1966. pokrenuo "Veliku proletersku kulturnu revoluciju" tokom koje je smenjen velik broj partijskih funkcionera, među kojima i njegovi najbliži saradnici.

1987. Iračko ratno vazduhoplovstvo počelo seriju udara na iranske električne centrale i naftna postrojenja.

1991. Sovjetska republika Tadžikistan proglasila nezavisnost.

1993. Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija sporazumeli se o međusobnom priznanju, otvarajući put ka okončanju sukoba Arapa i Jevreja.

1996. U tajfunu koji je pogodio priobalna područja kineske provincije Guangdong poginulo više od 130 ljudi, na hiljade povređeno.

2001. Lider avganistanske opozicione Severne alijanse Ahmad Šah Masud, koji je predvodio borbu protiv talibana, smrtno ranjen u njegovoj kancelariji kada su dva bombaša-samoubice aktivirala bombe. Masud preminuo tri dana kasnije.

2001. Na predsedničkim izborima u Belorusiji pobedio Aleksandar Lukašenko.

2002. Viši sud u Bijelom Polju osudio Nebojšu Ranisavljevića iz Despotovca na 15 godina zatvora zbog učešća u otmici i likvidaciji putnika, pretežno muslimana, iz voza na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci u februaru 1993.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Podeli: