Ponedeljak, 17.10.2005.

11:44

Bitka za licencu van granica

- Prvi korak ka saradnji državni i privatni fakulteti u Srbiji napraviće 18. oktobra, kada će se održati Konferencija univerziteta Srbije
- Milovan Stanišić: Akademcima treba dati vaučere da izaberu fakultet koji će studirati. Kada završe fakultet, studenti će školovanje otplatiti svojim radom
- Slobodan Vuksanović: U svetu prilikom upisa roditelji deteta ne gledaju da li je fakultet privatni ili državni, već se gleda njegova reputacija

Autor: M. Jakovljević

Default images

Poslednjih godina, neki stručnjaci smatraju da se Srbija pretvorila u "divlji zapad obrazovanja" zbog pojave velikog broja privatnih fakulteta i odeljenja državnih fakulteta. Novi Zakon o visokom obrazovanju trebalo bi da donese iste uslove državnim i privatnim fakultetima prilikom njihove akreditacije. Zahvaljujući njegovim odredbama, više neće moći da se osnivaju odeljenja pojedinih fakulteta u svakom mestu po Srbiji jer je predviđenja ista procedura za otvaranja fakulteta kao i isturenih odeljenja.

Proteklih godina državni fakulteti su zamerali privatnicima "lako" otvaranje velikog broja fakulteta, mali broj stalno zaposlenih nastavnika, visoku prolaznost na ispitima jer je "već unapred plaćeno", a privatnici su smatrali da državni fakulteti imaju monopol. I dok su državni fakulteti godinama stajali u mestu, privatni su svoje nastavne programe prilagođavali evropskim i spremnije dočekali Bolonjski proces. Sada je i pred jednima i drugima nov period u kome treba da se prilagode Zakonu i, što je najvažnije, svi moraju proći postupak akreditacije koja će fakultete "pretresti"-od nastavnih programa, preko nastavnog osoblja, pa do tehničke ispunjenosti uslova. Slobodan Vuksanović, ministar prosvete i sporta, kaže da su sada, posle donošenja Zakona o visokom obrazovanju, svi fakulteti - državni i privatni - ravnopravni.

- U svetu prilikom upisa roditelji deteta ne gledaju da li je fakultet privatni ili državni, već se gleda ime fakulteta i njegova reputacija. Nadam se da će se i naši fakulteti meriti po reputaciji, a ne da li su privatni ili državni. Svi fakulteti su ravnopravni, a odluka je poslodavaca s kog fakulteta će zaposliti radnika. Na privatnim fakultetima u Srbiji studira oko 50.000 studenata i to je ozbiljna cifra s kojom niko ne sme da se igra. Govorimo o velikom broju roditelja koji su investirali u obrazovanje svoje dece, koja ne smeju da ostanu van zakona i da budu skrenuta na marginu - smatra Vuksanović. Slično mišljenje ima i prof. dr Milovan Stanišić, rektor Univerziteta Singidunum, koji tvrdi da posle donošenja Zakona o visokom obrazovanju više ne postoji podela na privatne i državne fakultet.

- Svojina više nije bitna, važan je kvalitet. Moramo se boriti da svi budemo dobri. Ne možemo tražiti otvoreno tržište ako nećemo da se takmičimo. Preživeće, ne najhrabriji, nego najuporniji. Mi smo siromašna zemlja i naš razvoj vidim u obrazovanju kadrova - objašnjava Stanišić.

Prof. dr Momčilo Živković, prorektor Megatrend univerziteta primenjenih nauka, odbacuje primedbe kolega sa državnih fakulteta i kaže da im ne uzimaju profesore, već se oni sami nude da rade.

- To pokazuje koliko vredimo, a nama je najvažnije da obezbedimo što bolji kvalitet. Želimo da što pre uđemo u postupak akreditacije jer samo vrhunskim kvalitetom možemo opstati na obrazovnom prostoru. Stalno usaglašavamo nastavne planove i programe s međunarodnim institucijama iz Francuske, Italije, Kanade... Zakon smo počeli davno da primenjujemo, uveli smo sistem kredita, jednosemestralne ispite, a imamo dve trećine stalno zaposlenih profesora - objašnjava Živković i kaže da studenti Megatrend univerziteta mnogo lakše nalaze posao nego ostali.

- Naši diplomirani studenti su zaposleni u vodećim domaćim firmama i svetskim bankama. Studenti znaju šta im nudimo i imamo dobru komunikaciju s njima. Dolazi nam dosta studenata sa državnih fakulteta koji kažu da su im tamo profesori nedostupni, a i školarina na našim fakultetima je manja nego na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Nije nam cilj da nipodaštavamo druge fakultete već, ponavljam, važan nam je kvalitet - istakao je Živković. Prvi korak ka "pomirenju" i zajedničkoj saradnji državnih i privatnih fakulteta biće napravljen 18. oktobra, kada će se održati Konferencija univerziteta Srbije u kojoj će učestvovati predstavnici 12 univerziteta - po šest državnih i privatnih. Planirano je da Konferencija ima 80 članova, a svaki univerzitet će imati predstavnika srazmerno broju studenata i profesora. Na svakih 1.000 profesora i asistenata i 5.000 studenata univerzitet će dobiti po jednog predstavnika. Računica je pokazala da će državni fakulteti imati oko 75 odsto predstavnika, ali će svi odlučivati i predlagati članove Nacionalnog prosvetnog saveta i Akreditacione komisije. Predsednik će biti iz reda državnih, a njegov zamenik iz reda privatnih fakulteta. Dakle, i Zakon traži od fakulteta saradnju.

Većina privatnih fakulteta ima potpisane ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji s državnim, mada se veliki broj državnih fakulteta protivi ovoj saradnji. Tako je potpisani ugovor između Hemijskog fakulteta i Medicinske akademije izazvao oštre kritike i nezadovoljstvo Medicinskog fakulteta u Beogradu, iako je to jedini način da Hemijski fakultet reši svoje novčane probleme. Sličan problem ima i univerzitet Union, čiji rektor Slavko Božilović kaže da ima potpisane ugovore o saradnji sa svim građevinskim fakultetima u Srbiji, osim sa beogradskim.

- Nema razloga da ne sarađujemo jer naši programi moraju biti slični. Pored licence, u našoj zemlji sada svi treba da dobijemo i licencu iz drugih zemalja - priča Božilović. Megatrend univerzitet je spreman na saradnju, a prorektor Živković je naglasio da se ovaj univerzitet već kandidovao za dva Tempus projekta, zajedno sa Univerzitetom iz Grenobla, BK univerzitetom i državnim univerzitetima iz Niša i Kragujevca.

Tenzije između privatnih i državnih fakulteta treba smanjiti, smatra Milovan Stanišić, rektor univerziteta Singidunum, i nudi rešenje.
- Najpravedniji način je uvesti sistem kreditiranja studenata. Akademcima treba dati vaučere, a oni će izabrati fakultet koji će studirati. Verujte, mladi najbolje znaju koji fakultet je najbolji. Kada završe fakultet, studenti će školovanje otplatiti svojim radom. Tako će se napraviti selekcija među studentima i profesorima, a stvoriti socijalno manje napet sistem u obrazovanju - objašnjava Stanišić.

Stanje sa državnim i privatnim fakultetima se očito menja što potvrđuje i Radmila Marinković-Nedučin, rektor Univerziteta u Novom Sadu, koja smatra da bi provatni i državni fakulteti trebalo da sarađuju.
- To vam je kao i takmičenje u atletici. Ako želite svetski rekord, ne možete trčati u mesnoj zajednici, nego na mnogo širem nivou. Interes je da se sarađuje, jer što su konkurenti bolji i trka će biti zanimljivija - zaključila je Marinkovićeva.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: