Petak, 23.06.2006.

11:27

Stopirati privatizaciju na Kosovu?

Ove sedmice u Ljubljani održana je dvodnevna međunarodna Konferencija o socijalnom i ekonomskom razvoju Kosova. Konferenciju su organizovali Austrijsko-francuski centar za približavanje Evropi, Francuski centar za međunarodne odnose i slovenački Centar za evropsku budućnost.Pored brojnih predstavnika međunarodne zajednice, zemalja regiona i Kosova, konferenciji su prisustvovali i predstavnici Republike Srbije, među kojima je bio i Nenad Popović, šef ekonomskog tima Vlade Srbije za Kosovo, Metohiju i jug Srbije. Tom prilikom, Nenad Popović odgovarao je i na pitanja B92.

Autor: B92, Jelica Greganović

Default images

B92 : Zbog čega su ovakve konferencije bitne za nas? 

Nenad Popović : Pre svega bitno je da se sretnemo sa albanskom stranom Kosova, tu je bio njihov šef pregovaračkog tima, gospodin Muhamed Mustafa kao i gospodin Albert Roan, koji baš i vodi pregovore u ekonomskom delu, kao zamenik gospodina Ahtisarija. Naravno tu je bila i cela lista učesnika iz međunarodne zajednice i mislim da je jako važno da se naša mišljenja ne čuju samo na pregovorima u Beču, nego da imamo jedan zaista proaktivan pristup prema međunarodnoj zajednici, kako bi se naša pozicija, u odnosu na rešenje finalnog statusa KiM, čula pogotovo u ovom ekonomskom delu, a mislim da je to i jedan od ključnih problema kod rešavanja kosovskog problema.

B92 : Zanimljivo je bilo što je gospodin Roan rekao da se kosovska strana pojavila na pregovorima, a i inače je njen stav, kako je on rekao "konstruktivan", ali da od njega ne odstupaju, samo to i ništa drugo. Šta Vi o tome mislite?

N. Popović: Pa, meni je to vrlo čudna izjava, gde on sa jedne strane kaže da je to konstruktivno, a sa druge strane kaže da oni ne odstupaju od nezavisnosti. Ja tu na žalost ne mogu da vidim konstruktivnost, ali mi smo istakli našu poziciju, sa kojom je gospodin Roan bio upoznat i u Beču, da mi smatramo da hitno mora da se postavi moratorijum na prvatizaciju, jer UN nisu ni imale mandat da objave privatizaciju na KiM i isto tako smo istakli problem bezbednosti, zaštite ljudskih prava, organizovanog kriminala i korupcije na Kosovu, kao jednu od glavnih prepreka za privlačenje stranih investitora. Sa druge strane smo istakli i da želimo jednu proaktivnu ekonomsku saradnju Vlade Srbije i kosovske Vlade, u svim sferama ekonomije, da ne čekamo konačno rešenje statusa Kosova, već da stvari u poljoprivredi, energetici, finansijama, u građevini, rešavamo svakodnevno. Ima takođe i mnogo problema u saobraćaju i zašto čekati rešenje konačnog statusa, bolje je te probleme rešavati svakodnevno, možda ćemo zajednički da dođemo do nekog mnogo, mnogo boljeg rešenja no što je to danas. Od toga korist mogu da imaju svi građani, KiM pre svega.

B92: Koliko je realno to o čemu Vi pričate? Svima je jasno da je dobro da se čujete i razgovarate svaki dan, a sa druge strane možete da se sretnete samo u inostranstvu?

N. Popović: Ja mislim da je to apsolutno realno kod normalnog pristupa i onoga što forsira međunarodna zajednica. Na žalost albanska strana ignoriše naše zahteve, oni verovatno već vide Kosovo kao nezavisno i mislim da je to prepreka razvoju ekonomskih odnosa i razvoju ekonomije KiM danas. Sa druge strane imate i UNMIK kao jednog moderatora i jednog posrednika u tim pregovorima i njihova pozicija je dosta čudna, jer sve vreme žele da budu posrednici između nas. Ja sam uveren, kada bismo mi seli za zajednički sto sa albanskom stranom, bilo bi mnogo različitih mišljenja, bilo bi verovatno i potpuno različitih stavova o pojedinim pitanjima ekonomije, ali mislim da bi u nekim ključnim stvarima mogli lakše da se dogovorimo sedeći za jednim stolom. Praveći samo pregovore u Beču ili stavljajući intermidiat ljude u taj proces, mislim da je to sa jedne strane nekonstruktivan pristup i uveren sam da samo zajednički dijalog srpske i albanske strane, uz polazište međunarodne zajednice, ali stalni dijalog u svim sferama ekonomije, može da doprinese razvoju ekonomije Kosmeta, koja je zaista u teškom stanju.
Trepèa
B92 : Vi govorite o tome da je UNMIK, odnosno međunarodna zajednica preuzela tu ulogu posrednika, ali sa druge strane i kosovska i srpska strana su dovele do te situacije. Pošto se nisu same sastale ranije, međunarodna zajednica je pozvana da uradi nešto što te dve strane nisu godinama mogle da se dogovore...

N. Popović: Pa dobro...ja ne bih išao daleko u prošlost i analizirao šta se desilo. Sad je druga Vlada Srbije na vlasti i mislim da ona zaista ima jedan konstruktivan pristup prema kosovskim Albancima i prema međunarodnoj zajednici. Stvarno želim, a kao dokaz toga je i naš ponovni poziv na intenzivnu saradnju, da stvarno i albanska strana shvati da samo jednim zajedničkim radom možemo doći do rešenja.

B92 : Gospodin Ahmet Šalja, zamenik direktora Kosovske poverilačke agencije, upravo je pozdravio reči gospodina Božidara Cerovića, da je i za kosovsku i za srpsku stranu jako bitno da u priči o privatizaciji na Kosovu ili u traženju potencijalnih investitora, obe strane sarađuju...

N. Popović: Jeste, apsolutno i mi to iniciramo stalno i gospodin Cerović i drugi članovi našeg tima. Mi stalno na tome insistiramo i gospodin Šalja je to pozdravio, ali samo na žalost na rečima, pred ovim auditorijumom, pred predstavnicima međunarodne zajednice. U praksi je to, na žalost, drugačije. Mi smo poslali jedno trideset pisama, imali smo mnogo susreta sa predstavnicima međunarodne zajednice, pisali smo amabasadama, svima sa željom da zajednički učestvujemo u procesu privatizacije...daj da zajednički nađemo prave investitore, daj da pomognemo. Na žalost od toga nije bilo ništa, bilo je praktično potpuno ignorisanje svih tih naših poziva. S jedne strane se, pred međunarodnom zajednicom, govori jedno, a u praksi se dešavaju, na žalost, sasvim druge stvari.

B92 : Ovde smo čuli i da neki od predstavnika međunarodne zajednice smatraju nekonstruktivnim i neproduktivnim traženje od strane Srbije da se stavi moratorijum na privatizaciju, Srbija opet smeta...

N. Popović: Pa, da objasnim...Što se tiče privatizacije, njen cilj je privlačenje sredstava, odnosno stranih direktnih investicija. Na Kosovu nije bila ni jedna, ponoviću, ni jedna strana investicija, 99 odsto preduzeća kupili su Albanci, znači nema govora o efektu privatizacije, a što se tiče moratorijuma, mi nismo protiv privatizacije. Mi samo ne želimo da se to proda budzašto, već da se sačeka pravi momenat kada se reši finalni status Kosova, kada rizici za investiranje budu mnogo manji, kada zaista i mogu da se pojave realni strani investitori, da se tada nešto proda, da se zaradi mnogo, mnogo više. Znači, ne da se proda prvom ko hoće da kupi, nego da se proda onom ko najviše može da plati i ko je zaista pravi igrač, profesionalni igrač u tom segmentu. Pre svega mislim Trepču i KEK i na rudnike, da nam to ne kupi neko mali, neki mali privatnik iz okoline Prisžštine, već da to zaista budu  svetske kompanije, koje su iskusne u tom poslu, a one danas sigurno neće ući na kosovsko tržište, kada još nije rešen finalni status. Što se našeg stava tiče, što se tiče Trepče i KEK, on je apsolutno identičan stavu Svetske banke...

B92 : A to je visoki rizik ?

N. Popović: A to je da je danas iluzorno prodavati Trepču i KEK kada je najviši mogući rizik, ni jedan ozbiljan strani investitor danas neće doći na bilo koji tender. Posle rešenja finalnog statusa taj rizik će biti mnogo manji i naravno mogu da se očekuju zaista realne direktne strane investicije.

B92 : Da li vaš tim želi da sarađuje sa kosovskom stranom bez obzira na to kakvo će biti rešenje konačnog statusa Kosova?

N. Popović: Naravno, pa mi moramo da sarađujemo svaki dan, to je ono što stalno i pozivamo...evo čuli ste i danas taj poziv, otvoreno, mi ga ponavljamo već nekoliko meseci,ali mi ne dobijamo odgovor. Ne treba čekati rešenje finalnog statusa za svakodnevno rešavanje ekonomskih problema.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: