Šefovi diplomatija Evropske unije u ponedeljak su u Briselu razmotrili odnose sa Srbijom i Crnom Gorom i istakli "bitan značaj" potpune saradnje Beograda s Haškim sudom za približavanje zemlje strukturama evropske petnaestorice. Na zasedanju nije izričito spomenuta zamisao da se Srbiji i Crnoj Gori uskrati finansijska pomoć Evropske unije ako ta saradnja ne bi ubrzo dala opipljivije rezultate.
Neke članice EU su, ipak, ocenile da bi mnogo tešnja saradnja s Hagom morala biti novi kvalitativni korak u procesu stabilizacije i pridruživanja Srbije i Crne Gore s Unijom. To je mišljenje i uticajnih sektora u Evropskoj komisiji, koji su, štaviše, ubeđeni da se mora predvideti i "zamrzavanje" nekih stavki od 240 miliona evra pomoći predviđene za Srbiju i Crnu Goru u ovoj godini.
Izvori EU su agenciji Beta preneli da se u Evropskoj komisiji smatra da bi izostanak opipljivije saradnje Beograda s Tribunalom u Hagu doveo u pitanje i izradu "studije o izvodljivosti" za pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore sa EU. Neke članice EU, među kojima Italija, Francuska i Grčka, isto kao i visoki predstavnik Unije Havijer Solana, istakli su na sastanku da stvari treba posmatrati sa mnogo više ravnoteže i s one povoljnije strane.
Zvaničnici koji su učestvovali na zasedanju rekli su da su te zemlje i Solana podvukli da zato treba pozdraviti i ohrabriti uspeh u stvaranju institucija državne zajednice Srbije i Crne Gore i zajedničkog tržišta i trgovinsko-carinskog režima. Ministri EU su, u zaključcima zasedanja, pozdravili usvajanje Ustavne povelje i pratećeg zakona za državnu zajednicu Srbije i Crne Gore.
Oni su takođe pozvali vlasti u Beogradu i Podgorici da uspostave nove institucije u "utvrđenim rokovima" i da do kraja marta dovrše usaglašavanje unutrašnjeg tržišta i sprovedu akcioni plan za trgovinsko-carinski režim.
Šefovi evropskih diplomatija su takođe utvrdili program priprema za preuzimanje od NATO vojne misije u Bosni, najverovatnije početkom iduće godine. Ta akcija će biti ostvarena u najtešnjoj saradnji sa NATO i Amerikom koja će smanjiti broj svojih vojnika na Balkanu, imajući u vidu veoma moguće operacije u Iraku, rekli su zvaničnici na zasedanju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare