732. Franački vladar Šarl teško porazio Saracene u bici kod Poatjea i time definitivno zaustavio njihov prodor u zapadnu Evropu, što mu je donelo nadimak Čekić.
1400. Umro engleski pisac Džefri Čoser, začetnik moderne engleske književnosti. Njegove "Kenterberijske priče" smatraju se najznačajnijim delom engleske srednjovekovne književnosti.
1415. Englezi u Stogodišnjem ratu, pod komandom kralja Henrija V, naneli težak poraz Francuzima u bici kod Azenkura, na severu Francuske.
1495. U Portugaliji na presto stupio kralj Manuel I Srećni. Finansirao istraživačke poduhvate moreplovaca Vaska da Game, Pedra Alvareza Kabrala i drugih, čija su otkrića potom postala portugalske kolonije, a Portugalija svetska pomorska i kolonijalna sila. Tokom njegove vladavine iz zemlje proterani Jevreji i Maori.
1616. Holandski moreplovac Dirk Hartog na putu prema Javi otkrio zapadne obale Australije.
1647. Umro italijanski matematičar i fizičar Evangelista Toričeli, savremenik i nastavljač Galilejevog dela, izumitelj živinog barometra.
1806. Rođen nemački filozof Kaspar Šmit, poznat kao Maks Štirner. Ideolog anarhizma, čije je delo "Jedini i njegova svojina" izazvalo burnu reakciju građanske inteligencije, pa je jedno vreme bilo zabranjeno.
1815. Srpski knez Miloš Obrenović postigao sporazum s vezirom Beogradskog pašaluka Marašli Ali-pašom o mešovitoj srpsko-turskoj upravi, čime je završen oružani deo Drugog srpskog ustanka.
1825. Rođen austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus Mlađi. "Kralj valcera", jedan od glavnih predstavnika klasične bečke operete.
1838. Rođen francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere "Karmen", jednog od remek-dela francuske i svetske operske scene, čije je prvo izvođenje 1875. naišlo na loš prijem publike i kritike.
1881. Rođen španski slikar i vajar Pablo Pikaso, jedan od najvećih i najuticajnijih umetnika XX veka. Sa Žoržom Brakom napravio prekretnicu u evropskom slikarstvu stvarajući novu koncepciju oblika i prostora, jedan od najznačajnijih predstavnika kubizma.
1918. Kod mesta Vitorio Veneto počela jedna od poslednjih bitaka u Prvom svetskom ratu, završena 3. novembra pobedom Italijana nad već dezorganizovanom austrougarskom vojskom.
1936. Vlade Nemačke i Italije potpisale tajni protokol o uzajamnoj pomoći, kojim je formirana osovina Rim-Berlin.
1938. Libija postala deo Italije.
1949. Sprovodeći blokadu Jugoslavije posle rezolucije Informbiroa, SSSR otkazao gostoprimstvo ambasadoru SFRJ u Moskvi, što su potom učinile ostale zemlje komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije trajala do 1955.
1956. Egipat, Jordan i Sirija osnovali jedinstvenu vojnu komandu radi koordinacije odbrane od izraelskog napada.
1971. Generalna skupština Ujedinjenih nacija odlučila da primi Kinu u svetsku organizaciju i da isključi Tajvan.
1983. Trupe SAD okupirale karipsku ostrvsku državu Grenadu pošto su levičarske snage izvele državni udar.
1995. Na osnovu sporazuma Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije o palestinskoj samoupravi, izraelske trupe počele povlačenje iz grada Dženin, na okupiranoj Zapadnoj obali.
2001. Na donatorskoj konferenciji Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope u Bukureštu, Jugoslavija dobila pomoć od 430 miliona evra.
2003. U Rusiji uhapšen milijarder Mihail Hodorkovski, na čelu naftnog giganta Jukos. U maju naredne godine osuđen na devet godina zatvora zbog finansijskih malverzacija i utaje poreza.
2004. U sukobu muslimanskih demonstranata s vojskom i policijom na jugu Tajlanda život izgubile najmanje 84 osobe.
2005. Umrla Roza Parks, začetnica pokreta za zaštitu prava crnaca u SAD. Njeno odbijanje da ustupi belcu sedište u autobusu, zbog čega je završila u zatvoru, začelo pokret za zaštitu ljudskih prava u toj državi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare