1521. Španski osvajač Ernan Kortez zauzeo i razorio, posle tromesečne opsade, asteški grad Tenočtitlan, danas Meksiko Siti.
1624. Francuski kralj Luj XIII za premijera postavio kardinala Rišeljea.
1792. Francuski revolucionari uhapsili članove kraljevske porodice, tri dana po ukidanju monarhije i zbacivanja kralja Luja XVI.
1814. Holanđani Velikoj Britaniji ustupili Rt dobre nade.
1820. Rođen britanski muzikolog Džordž Grov, autor "Rečnika muzike i muzičara".
1826. Umro francuski lekar Rene Teofil Jasint Lenak. 1819. izumeo stetoskop.
1863. Umro francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao Geteovog "Fausta" i napisao "Dnevnik" u kom je izložio zapažanja o umetnosti.
1868. U Peruu i Ekvadoru počela serija zemljotresa u kojima je poginulo oko 25.000 ljudi.
1871. Rođen nemački revolucionar Karl Libkneht, jedan od osnivača i vođa Komunističke partije Nemačke. Kao poslanik u Rajhstagu istupao protiv nemačkog i međunarodnog imperijalizma i jedini glasao protiv ratnih kredita u decembru 1914. Jedan od vođa Novembarske revolucije u Nemačkoj 1918, ali je posle gušenja revolucije uhapšen i u januara 1919. ubijen, s Rozom Luksemburg.
1899. Rođen engleski filmski režiser Alfred Džozef Hičkok. Proslavio se kriminalističkim filmovima i filmovima strave, koji su postali klasika u tom žanru.
1902. Rođen nemački inženjer Feliks Vankl, izumitelj rotacionog motora, koji je po njemu dobio naziv. Prvu ideju za taj motor patentirao 1929, a 1939. avion mešeršmit 209 sa eksperimentalnim Vanklovim motorom postigao svetski rekord u brzini.
1910. Umrla engleska medicinska sestra Florens Najtingel, koja je u Krimskom ratu (1853-1856) organizovala prvu ekipu za negu ranjenika, a potom osnovala prvu školu za bolničarke.
1912. Umro francuski kompozitor Žil Masne, autor više od 20 opera.
1913. Rođen kiparski arhiepiskop Makarios III, vođa pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsednik te mediteranske zemlje od 1960. do smrti 1977. Bio jedan od istaknutih lidera pokreta nesvrstanih zemalja.
1914. Francuska u I svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.
1923. Mustafa Kemal Ataturk postao prvi predsednik Turske. Tokom vladavine, do smrti 1938, sproveo radikalne reforme u zemlji približivši Tursku Evropi.
1927. Rođen kubanski revolucionar i državnik Fidel Ruz Kastro, pod čijim je vođstvom na Kubi svrgnuta diktatura Fulhensija Batiste i izvedena socijalistička revolucija.
1961. Vlasti Istočne Nemačke zatvorile su granicu između Istočnog i Zapadnog Berlina kod Brandenburške kapije i počele izgradnju 155 kilometara dugačkog zida prema granici sa Zapadnom Nemačkom, koji je u narednih 38 godina bio simbol podeljene Nemačke i hladnoratovski simbol podeljenog sveta. Zid je probijen u novembru 1989, nakon čega se Nemačka ponovo ujedinila.
1964. U Velikoj Britaniji izvršene poslednje smrtne kazne vešanjem dva zatvorenka u Liverpulu i Mančesteru, osuđenih na smrt zbog ubistva.
1993. Više od 120 ljudi poginulo kada se u Tajlandu srušio šestospratni hotel.
1998. Švajcarske banke i jevrejske grupe postigli sporazum kojim je predviđena suma od 1,25 milijardi dolara kompenzacije za žrtve holokausta u II svetskom ratu.
2001. Politički lideri Makedonaca i Albanaca u Ohridu potpisali mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi te dve etničke zajednice u Makedoniji.
2003. Libija i porodice žrtava bombaškog napada na Pan Am-ov avion nad jezerom Lokerbi postigli dogovor o nadoknadi štete od 2,7 milijardi dolara. U eksploziji tog aviona stradalo 270 osoba.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare