Sreda, 28.12.2005.

08:58

Na današnji dan, 28. decembar

Izvor: Beta

Default images

Rođeni Vilson i Birendra, patentirana žvaka, prva filmska projekcija, umrli Ajfel, Ravel, Drajzer i Emanuele III, ubio se Jesenjin, ubijeni Paša i Omar, nuklearni reaktor u Vinči, rekordna inflacija u Jugoslaviji

1836. Španija priznala nezavisnost Meksika, koji su španski konkvistadori osvojili 1526, razorivši državu Asteka.

1856. Rođen američki državnik Vudro Vilson, predsednik SAD od 1912. do 1920. Posle bezuspešnih pokušaja da sondira teren za sklapanje mira Antante i Centralnih sila i podmorničkog rata, u kom su Nemci potapali i brodove SAD, 1917. pristupio Antanti i uveo SAD u Prvi svetski rat. Na osnovu njegovog plana od 14 tačaka Nemci 11. novembra 1918. potpisali primirje. Na njegovu inicijativu osnovana Liga naroda, ali nije uspeo da ubedi Kongres da SAD pristupe toj međunarodnoj organizaciji. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1920.

1869. Vilijem Sempl iz Ohaja patentirao žvakaću gumu.

1879. U udesu putničkog voza na liniji Edinburg-Dandi u Škotskoj, koji se survao u reku kada je popustio most preko kog je prelazio, poginulo 90 ljudi.

1895. U pariskom restoranu Gran kafe braća Luj i Ogist Limije organizovala prvu filmsku projekciju. Prikazani kratki filmovi o izlasku radnika iz fabrike, železničkoj stanici s putnicima i vozom koji juri. Taj datum uzima se kao dan rođenja kinematografije.

1908. U zemljotresu koji je razorio Mesinu, drugi po veličini grad na italijanskom ostrvu Siciliji, poginulo više od 82.000 ljudi.

1923. Umro francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel, graditelj kule u Parizu nazvane po njemu. Bio specijalista za čelične konstrukcije i mostove i među prvima primenio pneumatsku gradnju temelja velikih mostova.

1925. Ruski pesnik Sergej Jesenjin izvršio samoubistvo. Bio jedan od najpopularnijih pesnika XX veka, čije su pesničko delo, a posebno stil života, imali značajan uticaj na rusku i evropsku omladinu.

1937. Umro francuski kompozitor Žozef Moris Ravel. S Foreom i Debisijem znatno doprineo preporodu francuske muzike i utemeljenju novije francuske škole na prelazu u XX vek. Inspirisao se španskom muzikom i džezom.

1942. Japanski avioni u Drugom svetskom ratu bombardovali indijski grad Kalkutu.

1945. Rođen kralj Nepala Birendra. Po smrti oca Mahendre 1972. nasledio presto. Vladao do 1990, kada ga je narodni pokret primorao da prihvati parlamentari sistem i legalizuje političke partije. S članovima porodice ubijen 1. juna 2001. u kraljevskoj palati u Katmanduu. Masakr nad kraljevskom porodicom izvršio prestolonaslednik Dipendra, koji je potom pucao u sebe.

1945. Umro američki pisac Teodor Drajzer, autor obimnih romana u kojima daje sumornu sliku savremenih SAD. Književni kritičari mu zameraju na stilu, a mnogi ga smatraju jednim od najvećih američkih pisaca XX veka.

1947. U Egiptu umro bivši italijanski kralj Vitorio Emanuele III, poslednji monarh Italije. 1922. podržao Musolinijevu fašističku vladu, 1936. se proglasio carem Etiopije, a 1939. kraljem Albanije. Abdicirao posle pobede republikanaca na izborima 1946.

1948. Tokom višemesečnih socijalnih nemira i nasilja u Egiptu ubijen premijer Nokraši Paša.

1950. U Korejskom ratu kineske trupe prešle 38. paralelu.

1959. U Vinči kod Beograda pušten u rad prvi nuklearni reaktor u Jugoslaviji.

1962. U Mozambiku, portugalskoj koloniji u Africi, osnovan Front za oslobođenje Mozambika, pod čijim je vođstvom zemlja posle dugotrajne borbe stekla nezavisnost 1975. Po sticanju nezavisnosti izbio skoro dve decenije dug građanski rat Frelima i rivalskog pokreta Renamo.

1966. Kina izvršila petu nuklearnu probu.

1968. U napadu na aerodrom u Bejrutu izraelski komandosi uništili 13 arapskih aviona.

1974. U zemljotresu koji je razorio sela u pakistanskoj planiskoj oblasti Karakom poginulo oko 5.200 ljudi.

1989. Bivši prvi sekretar Komunističke partije Aleksandar Dubček izabran za predsednika parlamenta Čehoslovačke, vrativši se posle dve decenije na političku scenu. Glavni inspirator i vođa Praškog proleća smenjen posle intervencije Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968.

1989. Litvanija postala prva država Sovjetskog Saveza u kojoj je uveden višepartijski politički sistem.

1992. Inflacija u Jugoslaviji postigla svetski rekord, 19.810,2 odsto za godinu dana.

1995. Na beogradski aerodrom Surčin sletela tri transportera NATO-a s trupama iz sastava mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za Bosnu i Hercegovinu.

2000. Vlada Crne Gore usvojila Platformu za redefinisanje odnosa Srbije i Crne Gore, na osnovu koje bi te dve federalne jedinice Jugoslavije trebalo da postanu suverene i nezavisne države.

2001. Evropska unija objavila listu organizacija koje se smatraju terorističkim, posebno navodeći radikalne baskijske separatiste i grupe u Severnoj Irskoj i na Srednjem istoku.

2002. Na godišnjem kongresu Islamske reformske partije u Sani ubijen istaknut član vodeće opozicione partije u zemlji, Socijalističke partije, Džaralah Omar. Ubio ga Alija Džaralah, član islamske opozicione partije Islah.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: