Četvrtak, 18.11.2004.

19:42

70 odsto robe u Srbiji-falsifikati

Sedamdeset odsto robe u Srbiji su falsifikati, pokazala su poslednja nezvanična istraživanja. Državni organi nemaju precizne podatke o tome koliko je ta pojava raširena, ali predstvanici vodećih svetskih sportskih marki kažu da su do sada registrovali više od hiljadu radnji koje kopije prodaju kao originale. Falsifikovanje je danas četvrta delatnost po zaradi u svetu, i to posle prodaje oružja, narkotika i prostitucije. Falsifikuju se skoro sve poznate marke, a zemlje porekla lažnih proizvoda koji kruže Evropom najčešće su Turska, Italija, Kina i Tajland.
Pripremila Ana Veljković

Default images

Količina kopija robe koja je u poslednjih petnaestak godina u Srbiji i Crnoj Gori proizvedena ili preko nje prošla, gotovo da se ne može izmeriti. Kao glavni razlog za ogromnu potražnju ovakvih kopija navodi se siromaštvo. Ali, i u svetu “lažnjaka” svaka roba ima svog kupca. Kupaci koje smo zatekli na buvljaku imaju različita iskustva kada je kvalitet kopija u pitanju. Osim što kupovina i do 10 puta jefinije kopije nosi rizik da se ta roba za mesec dana raspadne, posledice proizvodnje i prodaje falsifikata mnogo su teže od prevare kupca, kaže Boris Simeunović direktor distributerske kuće za sportsku opremu „N Sport”. „Sa pojavom kopija u Evropskoj Uniji porasla je nezaposlenost, odnosno 100.000 radnih mesta se zatvori godišnje zbog pojave kopija”, kaže on.

Kopije se najviše prozvede u zemljama Dalekog istoka. Kod nas je manje plagijatora, ali je vrlo dobro poznata proizvodnja džinsa u Novom Pazaru. Poseban problem je to što se lažna roba ne prodaje samo na buvljaku, već sa pijaca stiže i do prodavnica u prestižnim tržnim centrima u kojima se kopije prodaju kao originali i po istim cenima. U takvim slučajevima prema rečima prodavaca originala tržišna inspekcija ne reaguje. Međutim, u Ministarstvu trgovine kažu da je u poslednjih deset meseci inspekcija stavila van prometa lažnu robu u vrednosti od 330 miliona dinara. Među zaplenjenom falsifikovanom robom najviše je električnih uređaja, a potom odeće i obuće. Prva koja bi trebalo da spreči unos kopija u Srbiju jeste carina.

Međutim, tek ove godine počela je zaštita intelektualne svojine na granici, pa reakcija carinika još uvek nije odgovarajuća, kaže Zoran Božović iz Uprave carina. „I do sada smo znali da postoji krivotvorena roba, ali pošto su se za tu robu uredno plaćali nameti državi, a nije tražena njihova zaštita kao intelektualne svojine takva roba nije bila predmet našeg interesovanja”, kazao je Božović.

Dok država ne uspe da, bar donekle, stane na put falsifikatima, savetuje vam se da, ukoliko ne želite da za veliki novac dobijete kopiju, detaljno gledate etikete, deklaracije, tražite holograme ili idete na pijace gde ćete kopije bar platiti jeftino.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: