Pobediš na izborima, a izgubiš izbore?! Napetu trku za novog predsednika SAD komplikuju čudna pravila

U izbornu trku u Sjedinjenim Američkim Državama uprte su oči celog sveta.

Izvor: B92, Tijana Krnjaiæ

Petak, 16.10.2020.

21:44

Pobediš na izborima, a izgubiš izbore?! Napetu trku za novog predsednika SAD komplikuju čudna pravila
Ilustracija: Depositphotos/ GrinPhoto

Ali, malo ko zaista razume kako zapravo teče proces izbora u kojima može pobediti i onaj koji ne osvoji većinu glasova?

Američki sistem specifičan je po tome što su datumi tokom celog izbornog procesa precizno određeni. Dan glasanja je uvek prvi utorak u novembru.

Sjedinjenje Američke Države su federacija i sastoje se od 50 država, i distrikta Kolumbije, zbog čega i izborni proces ima brojne specifičnosti.

Razlog za to je istorijski jer je federacija nastala ujedinjenjem kolonija što je sa sobom nosilo i različite kulture, stepen ekonomskog razvoja i geografski položaj.

Uz to, da bi funkcionisala tako velika država bila je potrebna raspodela nadležnosti.

Predsednik SAD - najznačajnija institucija

EPA-EFE/ Chris Kleponis / POOL
Kako izvršna vlast u SAD pripada predsedniku to objašnjava značaj predsedničkih izbora. Predsednik je najmoćnija i najznačajnija institucija celokupnog političkog sistema, a njegov položaj i funkcije definisani su članom II Ustava SAD.

Predsednik je i šef državne administracije i vrhovni komandant vojske. Imenuje važne državne funkcionere, a ima i zakonodavna ovlašćenja.

Ipak, to što izbori za šefa države u SAD privlače veliku pažnju i onih koji nisu državljani nijedne od 50 američkih država, dodatno govori o moći i značaju funkcije predsednika.

Svet se, pre svega, zanima za spoljnopolitički pravac i politiku jedne od najjačih svetskih sila čije ponašanje i odluke često "kroje kapu" čitavoj planeti.

O izborima izveštavaju mediji iz celog sveta, i to vrlo pomno - od kampanje do inauguracije.

Kako predsednik dolazi na tu funkciju?

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država bira se na svake četiri godine. Čitav proces je definisan Ustavnom, a posebna pravila utvrđena su već na samom početku, kandidaturi za predsednika.

Da bi neko uopšte došao da mogućnosti da se kandiduje za predsednika SAD, mora ispuniti određene uslove.

Prema Ustavu, kandidat treba da ima najmanje 35 godina, da je rođen u Sjedinjenim Državama, kao i da ima prebivalište u SAD 14 godina.

Podsetimo, bivši predsednik Sjedinjenih Država demokrata Barak Obama bio je izvrgnut optužbama da nije rođen u Americi, a jedan od najglasnijih bio je i aktuelni predsednik Donald Tramp. Bela kuća je 2011. godine, da bi demantovala te tvrdnje, objavila Obamin izvod iz matične knjige rođenih koji pokazuje da je rođen na Havajima.

Takođe, kada su u pitanju neformalni uslovi, potrebno je da kandidat već ima političkog iskustva i to na visokim položajima, kao i da je dobrog materijalnog statusa. Prema istraživanjima američkih medija, aktuelni predsednik najbogatiji je u istoriji SAD.

Ipak, neki predsednici su postali zaista bogati tek nakon isteka mandata –godišnja plata predsednika SAD je 400.000 dolara, a od pisanja knjiga, držanja govora i drugih aktivnosti mogu da nakon napuštanja Bele kuće zarade neuporedivo više.

Glasanje

EPA-EFE/ JIM LO SCALZO
Pravo glasa na izborima imaju svi državljani Sjedinjenih Država koji su napunili 18 godina.

Iako se glasanje održava u novembru, čitav izborni proces ima nekoliko faza i počinje već početkom godine u kojoj se održavaju izbori.

Izborna kampanja zvanično startuje u januaru ali to ne sprečava kandidate da u kampanju krenu ranije, čak i godinu dana pre izbora. Kandidat Republikanske stranke i aktuelni predsednik Donald Tramp tako je već u junu 2019. počeo zvaničnu kampanju za reizbor.

Nakon odluke o strategiji kampanje, partije održavaju tzv. primarne izbore. To su unutarpartijski izbori na kojima se bira kandidat te partije na predsedničkim izborima. Partija čiji je kandidat na vlasti, gotovo po pravilu, predlaže aktuelnog predsednika za reizbor. Naravno, i u Americi predsednik može imati najviše dva mandata.

Samo desetorica aktuelnih predsednika nisu osvojili drugi mandat, a poslednji kome to nije uspelo bio je Džordž Buš stariji koji je 1992. izgubio od Bila Klintona.

Tokom jula i avgusta, održavaju se nacionalne partijske konvencije na kojima se vrši konačan izbor partijskih kandidata za predsednika i potpredsednika a faza koja najviše privlači javnost je izborna trka dva najmoćnija kandidata.

Prema unapred određenom rasporedu održavaju se konvencije, ali i posebno praćene debate. Ovaj vid sučeljavanja kandidata pomno se prati, a govori kandidata analiziraju se danima.

Možda i najveća specifičnost američkog izbornog sistema leži u tome da se može desiti da na izborima ne pobedi onaj kandidat koji je imao najviše glasova građana.

Zašto je to tako?

Građani SAD izlaskom na birališta daju glas jednom od kandidata, ali pobednika ne odlučuje većina direktnih glasova građana.

Svaka država SAD, naime, u odnosu na broj stanovnika ima određen broj predstavnika koji čine takozvani “elektorski koledž”.

Kalifornija ima najviše elektora – 55. Posle nje sledi Teksas sa 38, dok Njujork i Florida imaju po 29. Najmanje imaju Severna i Južna Dakota, Vajoming, Aljaska, Delaver, Montana, kao i glavni grad Vašington – samo tri.

Ukupno postoji 538 elektora, a svaki od elektora ima jedan glas i predsednički kandidat mora da dobije najmanje 270 glasove kako bi odneo pobedu.

Upravo zbog tog dodatnog nivoa glasanja može doći do situacije da kandidat koji je dobio većinu glasova građana ne pobedi, jer nije osvojio i većinu elektorskih glasova. Upravo to dogodilo se 2016, kada je Hilari Klinton osvojila tri miliona glasova više, a ipak završila poražena kada su sabrani elektorski glasovi - njenih 227 nije bilo dovoljno naspram 304 koliko je osvojio Tramp.

Zbog toga se i kampanja kandidata ponajviše fokusira upravo na ove američke države u kojima je neizvestan ishod glasanja i tamo gde bi glasove elektora mogli da “preotmu” od konkurenata. Tamo gde se pobednik unapred može pretpostaviti, prava kampanja često izostaje.

Šta posle glasanja?

Nakon što se obavi glasanje, sledi poslednja faza. Prvog ponedeljka posle druge srede u decembru broje se glasovi Elektorskog koledža. Tako će ove godine 14. decembra doći do potvrđivanja rezultata izbora, koji će biti upućeni Kongresu. Nakon što Kongres verifikuje rezultate, što se uvek dešava 6. januara, sledi inauguracija izabranog predsednika Sjedinjenih Američkih Država.

Šta ako se predsednik povuče ili umre?

EPA-EFE/ CRISTOBAL HERRERA-ULASHKEVICH
Izbori za predsednika 2020. doveli su do neobičnog pitanja. Naime, ovogodišnji kandidati izdvajaju se po broju godina. Aktuelni predsednik Donald Tramp ima 74 godine, dok kandidat demokrata Džozef Bajden u danima nakon izbora puni 78 godina.

Uz to, kratkotrajna hospitalizacija Donalda Trampa zbog koronavirusa dovela je do pitanja – šta ako kandidat premine ili mora da se povuče tokom kampanje ili pre inauguracije.

Do sada u praksi nije bilo takvih slučajeva.

Ako neko od kandidata napusti predsedničku trku, odlaganje izbora nije verovatna opcija i na to bi morala da pristanu oba doma Kongresa - Predstavnički dom gde većinu imaju demokrate i Senat u kom većinu imaju republikanci.

Kako se članovi elektorskog koledža okupljaju tek 14. decembra da glasaju za predsednika i potpredsednika, u slučaju da neki kandidat umre ili se povuče pre nego što elektori glasaju, stvari mogu dodatno da se zakomplikuju.

U tom slučaju, primenjuju se zakoni pojedinih saveznih država, ali svaka stranka mogla bi, teoretski, da uputi svoje elektore da glasaju za zamenskog kandidata.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Podeli: