Veliki otpor ukrajinskog naroda izazvao je divljenje celog sveta, ali Zapad ne sme da gaji iluzije.
Izvor: Blic
Foto: Profimedia
Bez jasne promene u politici SAD, NATO-a i EU, Ukrajina neće pobediti, piše američki stručnjak za nacionalnu bezbednost Ričard Huker u svojoj analizi.
Svaka strategija počinje jednostavnim pitanjem: šta je politički cilj? Ovde je odgovor jasan. Ukrajina nastoji da povrati svoju nacionalnu teritoriju i nanese odlučujući poraz ruskoj vojsci koji će okončati agresiju te zemlje i obezbediti ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet.
"Politički ciljevi SAD, NATO-a i EU su, međutim, daleko manje jasni. Ukrajini nisu potrebne strane trupe da bi pobedila. Ono što joj je potrebno je ekonomska, politička i vojna pomoć Zapada, a do sada joj nije obezbeđeno ono što joj je obećano", piše Huker.
Na ekonomskom planu, Ukrajina je praktično ostala bez izlaza na more zbog ruske kontrole Crnog mora. Zemlja nije u mogućnosti da izvozi pšenicu i druge proizvode od kojih zavisi njena privreda.
Amerika i Evropa su uvele sankcije Rusiji, ali zbog zavisnosti od ruskog gasa EU nastavlja da Moskvi svake nedelje šalje milijardi dolara. Sve dok Evropa nastavi da finansira rusku agresiju, rat će se nastaviti.
Ukrajina hitno želi da se integriše sa Zapadom kako bi izbegla apsorpciju u Rusku Federaciju.
Lideri EU su Ukrajini nedavno dali status zvaničnog kandidata, ali Francuska i Nemačka odlažu "brzo" članstvo u EU iz straha da će naljutiti ruskog lidera Vladimira Putina.
Sa svoje strane, SAD su objavile dugačku listu mera koje neće preduzeti u sukobu, umirujući Putina i olakšavajući Rusiji planiranje sledećih koraka. Od početka o ukrajinskom članstvu u NATO-u nije bilo govora. Politički lideri su ostvarili veliki deo "jedinstva" koje je transatlantska zajednica pokazala u suprotstavljanju Putinu od početka rata, ali stvarnost u Кijevu mora izgledati sasvim drugačije.
U vojnom smislu, Zapad je učinio mnogo da ojača odbranu Ukrajine, obezbeđujući količine protivtenkovskih i protivvazdušnih raketa, kao i artiljerijske haubice i municiju. Značajna finansijska pomoć, dronovi i navodna razmena obaveštajnih podataka ojačali su odbranu Ukrajine od Кijeva i Harkova.
Istovremeno, Bajdenova administracija i ključni evropski lideri povukli su čvrstu liniju odbijanjem da pošalju borbene avione, tenkove i raketnu artiljeriju velikog dometa osim u nominalnim količinama. Posledica toga je da je Ukrajini uskraćena mogućnost da vodi prave ofanzivne operacije ili čak da uspešno brani svoju teritoriju.
Ukrajina ne može da pobedi sve dok joj nedostaju ove sposobnosti, smatra analitičar i saradnik Atlantskog saveta. Savremeni rat visokog intenziteta zahteva vazdušnu snagu i vatrenu moć velikog dometa. Bez njih, Ukrajina je osuđena na zamrznuti konflikt i verovatan gubitak Luganske i Donjecke oblasti zajedno sa okupiranom teritorijom na jugu zemlje koja je povezana sa Кrimom.
Dosadašnji sukob je razotkrio iznenađujuće nedostatke ruskih snaga u kombinovanom ratovanju, logistici, obaveštajnim i vazdušnim operacijama. Međutim, takvi nedostaci nisu trajni. Naprotiv, Rusija već pokazuje sposobnost da uči i prilagođava se.
Zapadne nade da će Putin pasti ili odustati su takođe iluzorne. Njegov rejting je i dalje visok i nedavno je potvrdio ambiciju Rusije da povrati bivše teritorije koje su nekada pripadale Ruskoj imperiji.
Barem od svog čuvenog govora 2007. na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, Putin je bio jasan i dosledan u svom neprijateljstvu prema Zapadu i svojoj ambiciji da povrati rusku "veličinu". Posle Gruzije, Кrima, Donbasa, Sirije, a sada i Ukrajine, treba mu verovati na reč.
U svom javnom diskursu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je u više navrata potvrdio da Ukrajina neće dozvoliti drugim silama da je primoraju na dogovoreno rešenje kojim bi Rusiji ustupili kontrolu nad okupiranim teritorijama. Time bi Ukrajina ostala ekonomski osakaćena država.
Foto: Profimedia
Ali realnost je da Ukrajina ne može da preživi bez jake spoljne podrške. Uskraćujući Ukrajini ono što joj je potrebno da pobedi, Zapad će primorati Zelenskog da sedne za pregovarački sto i da Putinu teritorijalne dobiti koje su mu potrebne da bi pobedio. Tako se ovo završava.
Mnogi tvrde da će strah od NATO-a odvratiti Putina od dalje agresije. Ali Putinovi sopstveni postupci i retorika pobijaju tu pretpostavku.
Iznad svega, rat u Ukrajini je naučio Putina da će NATO i EU učiniti sve da izbegnu suočavanje sa njim. U tome leži prava opasnost.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Napetost u svetu raste, između ostalog i kada se radi o pitanju nuklearnih testiranja i neširenja nuklearnog naoružanja, upozorio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Požar je rano jutros izbio ispred sinagoge u Roterdamu nakon što su nepoznati počinioci podmetnuli vatru oko 3.40. Vatra se sama ugasila, nema povređenih, a policija istražuje incident i snimke sa mreža.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 14. dan, dok se borbe između Izraela i Irana nastavljaju bez naznaka smirivanja, uz nove napade, rastuće tenzije i strah od daljeg širenja konflikta u regionu.
Iranski ambasador u UN-u u Ženevi, Ali Bahreini, izjavio je u ekskluzivnom razgovoru da bi svaka vojna baza koja bi se "koristila za napad na Iran", uključujući i one na evropskoj teritoriji, mogla postati legitimna meta u jeku rata na Bliskom istoku.
Leadership stručnjakinja koja je karijeru gradila u Microsoftu i Amazonu u Rovinju od 7. do 10. maja na Danima komunikacija govoriće o donošenju odluka, autoritetu i jasnoj komunikaciji u situacijama visokog pritiska.
Napuštanje sigurnog posla kako bi se ostvario san o životu travel influensera ideja je koju dele milioni ljudi, ali za jedan par stvarnost se pokazala mnogo težom nego što su očekivali.
Situacija sa gripom u Srbiji se smiruje i trenutno je broj zaraženih u padu, a registruje se pad broja slučajeva oboljenja sličnih gripu, najnoviji su podaci Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Najprestižniju regionalnu nagradu u medicini, Međunarodnu Medis nagradu za medicinska istraživanja, ove godine je iz Srbije osvojila prof. dr Milica Bajčetić sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, za prvu inovativnu mini tabletu namenjenu bebama.
Mnogi ljudi prilikom konzumiranja pomorandže uklanjaju beli, sunđerasti sloj ispod kore zbog gorkog ukusa i teksture, ali stručnjaci upozoravaju da se upravo u tom delu voća nalaze važne hranljive materije.
Neurolog, dr Bejbings Čen, poznatiji kao dr Bing, upozorio je na tri navike koje lično izbegava jer, prema njegovom iskustvu, u retkim slučajevima mogu povećati rizik od moždanog udara.
Izbegavanje hrane tri sata pre spavanja kod odraslih sa povećanim kardiometaboličkim rizikom, u istraživanju naučnika sa Nortvestern Medisin, tokom sedam i po nedelja dovelo je do poboljšanja krvnog pritiska, srčanog ritma i nivoa šećera u krvi.
Reditelj Martin Skorseze je u knjizi "Razgovori sa Skorsezeom" Ričarda Šikela otkrio da mu je jedna scena iz filma "Kralj komedije" bila izuzetno naporna za snimanje i da je trajala mnogo duže nego što je planirano.
Glumica Džejmi Li Kertis otkrila je da je svojevremeno mislila kako će se njena karijera završiti nakon filmskog hita iz 2003. godine, komedije "Šašavi petak" (Freaky Friday), u kojoj je glumila sa Lindzi Lohan.
Ženska pop grupa "Pussycat Dolls", koja je početkom 2000-ih osvojila muzičku scenu hitovima kao što su "Buttons", "Don’t Cha" i "I Don’t Need A Man", vraća se na muzičku scenu – ovog puta kao trio.
Russia is ready to assist in finding a solution to the Iran crisis and advocates for an urgent de-escalation of the conflict in the Middle East through political and diplomatic means.
Two 19-year-olds were killed when a car went off the road and into a canal in the Busije neighborhood near Ugrinovci, while a young woman was seriously injured and taken to the hospital, the Emergency Medical Service confirmed.
Europe would make a strategic mistake if it tried to ease rising energy prices by returning to Russian fossil fuels, European Commission President Ursula von der Leyen said.
President of Serbia, Aleksandar Vučić, stated that he will propose releasing state oil reserves to supply oil companies at lower prices, aiming to limit fuel price increases to four or five dinars.
Komentari 2
Pogledaj komentare