Njeno pogonsko gorivo je jeftina radna snaga iz Azije. Ljude prepune nada često dovode krijumčari ljudi, a mnogi rade u maltene ropskim uslovima.
Izgledaju kao okovani osuđenici u logorima kada ranim jutrom krenu u polja, staklenike i vinograde u blizini Almejrima, grada usred Portugalije. To su migranti iz Azije kojima će predradnik odrediti šta će tog dana obaviti, piše Dojče vele (DW)
Indijci orezuju vinovu lozu, Tajlanđani beru maline koje se izvoze i u Nemačku, Nepalci beru brokoli za Veliku Britaniju, Pakistanci vade slatki krompir koji ide u Francusku.
Borci za ljudska prava procenjuju da ih samo u ovom regionu ima više od tri hiljade, a u čitavom Portugalu deset puta više. Većina još uvek čeka portugalske papire – sada rade u sivoj zoni. Žive u nehumanim uslovima, često rade i više od deset sati dnevno, a sumnjive agencije za privremeno zapošljavanje brutalno ih eksploatišu.
"Azijci ovde dolaze od 2018", kaže Katja Sekeira, socijalna radnica iz nevladine organizacije Proabrasar (Zagrljaj), koja se brine o migrantima u Almeirimu i pomaže im u legalizaciji boravka.
Ranije su Azijci dolazili pre svega u region Alentežo, na jugu Portugalije, gde je cvetao uzgoj jagodičastog voća. Danas ih ima svuda. Što je Portugal uspešnije izvozio poljoprivredne proizvode, to je više farmi tražilo jeftinu radnu snagu. Prema rečima socijalne radnice Sekeire, broj ilegalaca neprekidno raste.
Mafija krijumčara ljudi
Međutim, portugalske vlasti su se aktivirale prošle godine kada je izbila pandemija. Da bi se situacija stavila pod kontrolu, trebalo je legalizovati sve koji su mogli da dokažu da su primali platu i plaćali doprinose tri meseca, piše DW.
To nije rešilo problem: portugalskoj imigracionoj policiji su potrebni meseci, često i do godinu dana, da bi obradili zahteve za legalizaciju boravka. Neki od ljudi su za to vreme živeli u stambenim kontejnerima ili bili strpani u trošne kuće. I još uvek su zavisili od mafijaških agencija – uglavnom zbog neznanja.
"S jedne strane, pandemija je bila blagoslov jer je omogućila legalizacije", kaže socijalna radnica. "S druge strane, ljudske drame još uvek traju."
Arđun Joši (31) iz grada Kerale na jugu Indije o tome ima šta da kaže: automobilski inženjer je došao u Portugal pre dve godine, najpre sa turističkom vizom, jer je želeo da proputuje Evropom. Ali još na lisabonskom aerodromu naseo je na slatkorečivu ponudu čoveka koji je nudio posao i platio mu je 1.350 evra. Toliko navodno košta pomoć pri dobijanju posla i papira.
Posle nekoliko meseci odustao je od branja bobica na jugu; zarađivao je nešto više od 200 evra mesečno, a od papira – ništa. "Razboleo sam se, ali se ispostavilo da nisam prijavljen kod zdravstvenih vlasti. Morao sam za lečenje da platim 800 evra iz svog džepa", kaže Joši.
Posle je našao posao u kineskoj radnji, kao vozač. "Onda je došla korona i sedam meseci sam sedeo kući očajan i bez posla", kaže mladić, koji je za to vreme živeo od svoje ušteđevine.
Sve dok mu Portugalac nije pomogao da se prijavi i obezbedi potrebna dokumenta. "Sve je koštalo samo oko sto evra", kaže Joši radostan. U međuvremenu je otvorio mali auto-servis.
Kasnije bi voleo da ponovo radi u svojoj profesiji. Sanja o startapu u oblasti hibridnih motora: "Za nekoliko godina, kada dovoljno uštedim i konačno su svi dokumenti budu u redu."
Bekstvo od nezaposlenosti
Većina imigranata ima manje sreće: oni zvanično rade za 600 evra, minimalnu zaradu koju garantuje država. Ali poslodavcu moraju da plate smeštaj, prevoz do posla, pa čak i hranu. Često imaju samo deset evra ili manje po radnom danu, kaže Joši.
Mnogi njegovi sunarodnici plaćaju krijumčarskoj mafiji više od 10.000 evra kako bi ispunili svoj san o boljem životu u Portugalu. Čak i ako bi mogli da legalizuju svoj status, zbog velikih dugova imaju malo šanse da pobegnu iz začaranog kruga: "San se pretvorio u noćnu moru."
Uspeh portugalske poljoprivrede poslednjih godina postao je njeno prokletstvo: jer zemlja izvozi sve više bobica i povrća, i potrebna joj je sve više jeftine radne snage.
"Portugalci više ne žele da rade ovaj posao", žali se farmer Vitor Žorži. Zbog toga je morao da zaposli Azijate, na svojoj farmi od 40 hektara kod grada Tores Vedras u centru zemlje.
Sedam Nepalaca trenutno tamo bere brokoli koji se dobro prodaje u inostranstvu. "Kod mene je sve legalno", uverava nas farmer. "Radnici primaju minimalnu zaradu, svi su prijavljeni." Za njihov smeštaj, koji pruža besplatno, Žorži je preuredio stare poljoprivredne zgrade na svojoj farmi – u spartanske sobe sa krevetima na sprat i sa jednom zajedničkom kuhinjom.
Međutim, nije baš sve legalno. "Apartmani" nisu sertifikovani kao takvi. "Šta da radim? Zavod za zapošljavanje ne može da mi nabavi Portugalce, a stambeni propisi su previše birokratski i ne mogu se ispuniti na staroj farmi."
Ranđanu Dahalu (29) za to nije briga. Nepalac već tri dana bere brokoli na polju Vitora Žoržia: "Godinu dana sam u Portugalu i srećan sam što sam pronašao ovaj posao."
Pre toga, radio je za jednu od ozloglašenih agencija za privremeno zapošljavanje, berući maline na jugu. "Morao sam da delim malu kuću sa 15 drugih, i uvek je bilo problema, uključujući i plate."
U Nepalu jedva da ima posla, a u Portugal je došao jer mora da izdržava porodicu kod kuće. I umesto da spava na podu, sada barem spava u jednom od prostih kreveta na sprat…
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
1705 - Umro je rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv Turaka, a slavu mu je donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove vladavine (od 1658) Srbi su se, pod vodjstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i u Srem.
Pravoslavni vernici danas slave Uskrs po Julijanskom kalendaru - vaskrsenje Isusa Hrista, najvažniji hrišćanski praznik. B92.net čestita - Hristos vaskrse!
Čini se da sa svakom novom informacijom koju saznamo o prostranstvu univerzuma, verovatnoća kontakta sa vanzemaljskim oblikom života postaje sve manja. Međutim, poslednjih godina došlo je do promene konsenzusa među nekim vrhunskim naučnicima.
Izraelskoj predstavnici na ovogodišnjem izboru za pesmu Evrovizije Eden Golan rečeno je da ne napušta hotelsku sobu, osim ukoliko ide na nastupe i zvanične događaje Evrovizije.
Američka kompanija Boing u ponedeljak će lansirati svoju kapsulu Starlajner u svemir, a dva NASA pilota će proveriti letelicu tokom probne vožnje i jednonedeljnog boravka van Zemlje.
Kada pomislite na najbogatije glumice na svetu, verovatno vam na pamet padaju poznata imena poput Džulije Roberts, Sandre Bulok, Anđeline Džoli ili Dženifer Aniston. Međutim, velika je šansa da ime najbogatije glumice na svetu niste nikada čuli.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Tokom 31. izdanja Šefild DokFesta, festivala dokumentarnog filma u Velikoj Britaniji i jednog od najuticajnijih tržišta dokumentarnih projekata u svetu, održaće se svetska premijera dokumentarca „Kličko: Više od borbe“ škotskog reditelja Kevina Mekdonalda.
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
French President Emmanuel Macron said in an interview with Economist that he does not rule out the possibility of sending troops to Ukraine if Russia "breaks through the front lines" and if Kyiv asks Paris to do so, the BFMTV portal reports.
Za korisnike koji su zabrinuti zbog ažuriranja svoje Chrome aplikacije, UniladTech izlistao je korisne korake kako biste osigurali bezbednost svog uređaja.
Pretnja evropskoj automobilskoj industriji je stvarna, a kako bi zaštitila proizvođače od agresivnih (niskih) cena kineskih marki, Evropa bi mogla da preduzme ozbiljne mere.
Prošlo je godinu dana od kada je ubijeno devetoro, a ranjeno 12 mladih u Duboni i Malom Orašju, selima u beogradskoj opštini Mladenovac i kod Smedereva.
Komentari 30
Pogledaj komentare