Naša zemlja se nalazi u političkoj krizi (zbog priznavanja Kosova od strane najmoćnije zemlje sveta i najvažnijih država EU, odnosno usled oštrog odgovora vlasti ili dela vlasti na taj čin), koja bi mogla da uzme danak kroz snažno pogoršanje domaćih ekonomskih parametara.
Autor: mr Goran Nikolić, Centar za naučno-istraživački rad i ekonomske analize PKS
Kako će se stvari odvijati u narednim sedmicama i mesecima teško je reći, ali je šteta privredi, pre svega kroz pogoršanje očekivanja investitora i potencijalnih investitora, već napravljena.
Politička nestabilnost već se sada prenosi na ekonomsku sferu i svako dalje zaoštravanje krize moglo bi da ima dodatne ozbiljne posledice na priliv stranih investicija, rast cena, monetarnu stabilnost i opšti privredni razvoj.
Procena Vlade da bi se u 2008. moglo privući tri i više milijardi evra stranih direktinh investicija već se sada čini previše optmističnom i bilo bi dobro da se uspe u privlačenju polovine tog iznosa.
Dobro je da se oglasila Vlada Srbije saopštavajući da ne namerava da podrži akcije pojedinih nevladinih organizacija i udruženja potrošača koji pozivaju na bojkot robe i preduzeća zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova (na bojkot robe strane kompanije mogu odgovoriti otpuštanjem naših radnika, te bi time šteta za Srbiju bila daleko veća).
I NBS je oštro reagovala povodom anonimnih poziva na bojkot inostrane robe i banaka, a predsednik Saveta stranih investitora i direktor Telenora u Srbiji Stajn Erik Velan izjavio je da je situacija u Srbiji teška, ali da su strani investitori odlučni da ostanu u zemlji.
Eventualni dodatni pritisci na strani potrošnje (npr. rebalans budžeta zbog Kosova ili nastavak dinamičnog rasta plata) imaće dva efekta: pritisak na rast cena, kao i na povećanje deficita.
Politička nestabilnost se prenosi na ekonomiju i preko deficita tekućeg računa, koji se pokriva uglavnom iz stranih direktnih investicija i zaduživanja banaka i preduzeća u inostranstvu (6,9 milijardi dolara u 2007. godini).
Pitanje, koje se u ovim teškom momentu čini da nije na dnevnom redu, je može li Srbija na srednji rok da svede taj deficit na razuman nivo, znatno ispod 10 odsto BDP (koji bi se uz to pokrivao stabilnim prilivima grinfild investicija). To je moguće na dva načina: prvo ako se u narednim godinama efikasnost privrede poveća, a približavanje EU nastavi (i budemo sve bliže ulasku u tu integraciju).
Tada bi se stvorio ambijent koji bi omogućio da domaća štednja i strane investicije budu veće, privredni rast održiv, privreda efikasna, a izvoz dovoljan da deficit tekućeg računa smanji na prihvatljiv nivo (fiskalna ekspanzija je u poslednjem kvartalu 2007. godine bila ogromna tako da se fiskalni deficit popeo na čak sedam odsto BDP, dok je u celoj godini iznosio 1,9 odsto, što bi u optimističnoj varijanti moglo biti i u 2008. godini).
Za pokrivanje tekućeg deficita platnog bilansa Srbija bi uz otežano novo zaduživanje mogla početi da troši devizne rezerve, koje su trenutno “solidne”, ali mogu brzo da se istope. U lošoj varijanti deficit tekućih plaćanja se smanjuje, ali kao posledica nemogućnosti da se isfinansira neophodni uvoz (oprema, energenti, repromaterijali) i zemlja upada u platnobilansnu i ekonomsku krizu.
Tendencije ekonomskih indikatora na početku 2008.
Indikatori koji trenutno mogu da ukažu na perpeciju tržišnih transaktora nisu ohrabrujući. Dinar je nominalno oslabio prema evru u periodu januar-februar 2008. godine za 5,1 odsto (u istom razdoblju nominalni efektivni kurs je depresirao za 4,2 odsto), što stvara dodatni inflatorni pritisak. Realni bilateralni kurs dinar-evro u periodu januar-februar 2008. godine oslabio je za četiri odsto, dok je realni efektivni kurs depresirao za 3,2 odsto.
U većini trgovačkih dana tokom februara na deviznom tržištu kotacije ’’market-makera’’ postoje, ali je promet višestruko manji od uobičajenog (išao je čak i na samo 12 miliona evra 20. februara dok je prosek 2007. bio 96 miliona evra), što govori o nespremnosti banaka da se izlažu deviznom riziku.
NBS, pored sukcesivnih podizanja referentne kamatne stope, interveniše i povećavajući prodaje iz menjačkih poslova (najčešće po 10 miliona evra dnevno u drugoj polovini februara), ali ne standardno (putem fiksing sastanka). Ovo upućuje da je glavni motiv NBS da se održi likvidnost tržišta i adekvatan broj transakcija, a ne da se prevashodno utiče na kurs.
Banke žele da se zaštite od deviznog rizika pa izbegavaju da ’’otvore dinarske pozicije’’, te je zbog toga i kotaža (30 para) tri puta veća od standardne. Uzrok nije, za sada, platni bilans, tj. manjak deviza, već strah tržišnih učesnika da bi anti-evropske snage mogle da preuzmu vlast u Srbiji, što bi značilo dodatni pritisak na dinar.
Platni bilans Srbije 2008. (u milijardama dolara) - dva scenarija
+
2007
polureforme
poluizolacija
Tekuće transakcije -saldo
-6.9
-9.1
-7.3
Saldo robne razmene
-8.9
-10.5
-8.9
Saldo usluga
0
0
0
Neto faktorski transferi (kamate)
-0.7
-1.1
-1.1
Tekući transferi
2.4
2.2
2.4
Donacije
0.3
0.3
0.3
Kreditno-finansijske transakcije -saldo
8.2
7.4
0.8
Kapitalni račun - neto
-0.4
0
0
Strane direktne investicije -neto
2.2
3
2
Portfolio investicije
0.9
0.5
-0.5
Korišćenje dugoročnih kredita
7.3
5
2
Otplata glavnice duga
-3.1
-4.2
-4.2
Prevremene otplate
-0.1
0
0
Kratkoročni krediti i depoziti – neto
0.5
0
-0.5
Odložena plaćanja (nafte i gas)
0.2
-0.2
0.5
Ostali kapitalni priliv
1.8
2.3
0.5
Komercijalne banke (povećanje)
-1.1
1
1
Greške i propusti
-0.3
0
0
Ukupan bilans -
promene deviznih rezervi
1.2
-1.7
-6.5
Berzanski indeksi danima, odnosno mesecima, skoro permanentno beleže pad. U toku februara 2008. indeks najlikvidnijih akcija Beogradske berze BELEX15 je zabeležio pad od 3,3 odsto, dok njegovo smanjenje od početka godine iznosi 9,9 odsto (BELEXline pao je za 8,7 odsto).
Pad indeksa povezan je sa krahom berzi u svetu (krajem 2007. i tokom januara 2008. godine), kao i sa političkom neizvesnošću u Srbiji. Strani investitori za razliku od prošle godine sve više prodaju svoje akcije. Od početka godine učešće stranih investitora u prodaji akcija na Beogradskoj berzi iznosi oko polovine, što je snažan rast u odnosu na 2007. godinu (oko 30 odsto). Dakle, strani ulagači se povlače sa berze sto je veoma zabrinjavajuće.
Ukupna inflacija, odnosno cene na malo su u prva dva meseca 2008. porasle za 1,6 odsto, što na godišnjem nivo iznosi čak 11 odsto (inflatorna očekivanja su rastuća i iznose 9,9 odsto za finansijski sektor, dok je nafta prešla psihološku granicu od 100 dolara po barelu).
Bazna inflacija je prva dva meseca 2008. iznosila 0,8 odsto. To na godišnjem nivou iznosi preko 6,4 odsto, što je izvan planiranog koridora (3-6 odsto). Referentna kamatna stopa NBS krajem februara 2008. povećana je sa 10,75 odsto na 11,5 odsto, što je posledica relativno visokih mesečnih stopa bazne inflacije i porasta inflatornih očekivanja, ali ima efekat i na ublažavanje depresijacijskih pritisaka na dinar.
Imajući, pored ostalog, u vidu lag od nekoliko meseci sa kojim deluju mere NBS kao i stope bazne inflacije tokom proleća i leta 2007. godine, može se očekivati da će bazna inflacije pasti ispod šest odsto tek od jeseni 2008. godine.
Platnobilansni scenariji za 2008. godinu
Ako se formira „antievropska“ koalicija priliv stranog kapitala, koji je, u biti, ključni faktor podizanja životnog standarda i posrnule privrede posle 2000. bio bi minimiziran. Zemlja bi faktički, iako ne formalno bila izolovana, BDP bi, u najboljem slučaju, stagnirao. Beogradska berza bi opstala, ali u rudimentarnoj formi, bez ozbiljnijeg prometa i sa stropoštanom vrednošću akcija. Kurs dinara bio bi pod velikim pritiskom; devizne rezerve bi se topile.
U tom scenariju redukovani priliv kapitala iz zapadnih zemalja pokušao bi da se nadomesti kapitalom koji pristiže od novog strateškog saveznika. Imajujući u vidu solidne devizne rezerve, čak i u ovom scenariju moguće je, uz prodaju velikih sistema, neko vreme obezbediti kakvu-takvu stabilnost.
Posle toga, u praktično izolovanoj zemlji sa rapidno redukovanim obimom spoljne trgovine, stranih ulaganja i donacija, sledi neminovni krah (platnobilansna kriza, praćena redukcijom uvoza, izvoza i stropoštavanjem dinara). Nešto kasnije, kako to ekonomski zakoni nalažu, ravnoteža se, ipak, uspostavlja, ali na znatno nižem nivou (dohotka, plata, penzija, zaposlenosti, investicija).
Dakle, ako bi u 2008. došlo do zamrzavanja integracijskih aktivnosti sa EU, odnosno neke vrste izolacije zemlje možemo pretpostaviti da u jednom od negativnih scenarija servisiranje duga (u odsto izvoza robe i usluga) moglo dostići blizu 40 odsto. Došlo bi do samo blagog rasta deficita tekućih transakcija (na 7,3 milijarde dolara) ali i do snažnog pada suficita kreditno-finansijskih transakcija (samo 0,8 milijardi dolara).
To bi, pre svega, bilo usled pada SDI (2 milijarde dolara), korišćenja dugoročnih kredita (samo 2 milijarde dolara), ostalih kapitalnih priliva, pre svega, nove devizne štednje (0,5 milijardi dolara), kao i minusa po osnovu portfolio investicija, koje bi bile delimično povučene (-0,5 milijardi dolara). Otplata glavnice duga (-4,2 milijarde dolara) i kamata (-1,1 milijardi dolara) ostala bi nepromenjena u odnosu na normalni scenario. Deficit ukupnog platnog bilansa, odnosno pad deviznih rezrvi iznosio bi čak 6,5 milijardi dolara.
Naizgled obimne devizne rezerve NBS (9,8 milijardi evra) su najvećim delom obaveze NBS, čiji bi imaoci lako mogli požuriti da naplate svoja potraživanja. Oko dve milijarde evra čine obaveze NBS po osnovu obavezne rezerve na ino-kreditne linije banaka (uglavnom u stranom vlasništvu), dok dodatne preko dve milijarde evra čine potraživanja od NBS po osnovu obavezne rezerve na deviznu štednju građana (koji bi se vrlo lako odlučili da svoja sredstva razoroče).
Pored toga, komercijalne banke krajem februara 2008. potražuju 217 milijardi dinara (oko 2,6 milijardi evra) po osnovu repo-kupljenih blagajničkih zapisa NBS, koji dostižu za maksimalno 14 dana, te bi u slučaju političke krize sa tim dinarima (koje ne bi opet uložile u zapise NBS) ’’izašle’’ na devizno tržište da kupe evre.
Treba dodati da pojedinci i preduzeća u kešu i na računima po viđenju imaju oko 160 milijardi dinara (blizu 2 milijardi evra), te bi se dobar deo i tog novca mogao pojaviti na deviznom tržištu u vidu tražnje za jačom valutom. Takva ogromna ponuda dinara i snažno povećana tražnja za devizama dovela bi do osipanja deviznih rezervi i neminovnog snažnog pada kursa domaće monete.
Bolja varijanta podrazumeva opstanak na vlasti trenutne koalicije. „Zatezanje“ političkih odnosa Srbije sa državama Zapada dovodi do toga da Srbija postaje zemlja većeg političkog rizika (kapital je manje spreman da dolazi na takvo područje), ali bi veštim manevrisanjem pro-evropskih stranaka u Vladi šteta mogla biti ublažena.
Proces stabilizacije i pridruživanja EU bi se eventualno mogao nastaviti u drugoj polovini godine. Potpisivanje ''sporazuma'' sa EU bi relaksiralo tešku političku situaciju, i povećalo bi poverenje u srpsku ekonomiju. Po svemu sudeći, Srbija je odlučila da svoju evropsku integraciju uspori i da na svom evropskom putu napravi pauzu. Koliko će ta stanka potrajati nije izvesno, možda pola godine (posle toga mogli bismo nastaviti razgovore s EU o sporazumu o stabilizaciji i priključenju ili o ponuđenom političkom sporazumu, koji predviđa ukidanje viza, i dr.).
U toj, optimičnijoj, varijanti deficit tekućih plaćanja u 2008. bi rastao (na verovatnih devet milijardi dolara, istina i usled slabljenja dolara), ali bi on, dobrim delom, mogao da bude pokriven ino-kreditnim linijama (po višim kamatama zbog većeg rizika) i SDI.
Naime, faktor koji će opredeliti solidan priliv ino-kapitala u Srbiju u ovoj godini su određene privatizacije (Atek, JAT, pored ostalih). Pored toga, neto-priliv po osnovu doznaka, koje se po ekonomskim zakonima povećavaju u ’’teškim vremenima’’, bi u 2008. mogao biti između 3,5 i 4 milijarde dolara (to se u platnom bilansu kniži u stavke tekući transferi i nova devizna štednja).
I eksterni ekonomski faktori mogli urotiti protiv Srbije, jer se recesija u SAD, i njeno ublaženo prelivanje u EU, čini skoro izvesnom, i ona bi mogla imati negativne posledice i na našu zemlju (Srbija zbog visokog minusnog salda u razmeni sa svetom spada među ugroženije zemlje istočne Evrope). Srbija bi mogla biti „pogođena“ kroz manji dotok kapitala, što bi značilo smanjivanje „cross-border“ zaduživanja i stranih direktnih (i portfolio) investicija (a to su važni izvori pokrivanja deficita tekućeg dela platnog bilansa).
Indikativni su i podaci o tražnju stanovništva u januaru 2008, koja je procenjena na iznos od oko 155 milijardi dinara, što predstavlja nominalni porast od 17,6 odsto, a realni od 6,3 odsto u odnosu na januar 2008. godine.
Kada se isključe menjački poslovi nominalna međugodišnja stopa rasta tražnje stanovništva u januaru iznela je 10,6 odsto, što predstavlja negativnu realnu stopu rasta od 0,1 odsto. Pored toga, i januarsko snažno usporavanje uvoza, koji je ključan za investicionu aktivnost, ne daje mesta optimizmu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U apartmanu na Savskoj cesti u Zagrebu tokom protekle noći je pronađeno telo muškarca koji je preminuo od povreda koje su mu bile nanete nožem, saopštila je danas zagrebačka policija.
Rat u Ukrajini – 1.732. dan. Ukrajina smatra da bi napadi na Kerčki most mogli da podstaknu Rusiju da preispita svoj stav o mirovnim pregovorima i pristupi konstruktivnom dijalogu, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine u Beču Jurij Vitrenko.
Predsednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf izjavio je da Iran mora da postupi u skladu sa nalogom vrhovnog vođe o okončanju stanja "ni rata ni mira", ističući da je zemlji potreban jasan i konkretan pristup za prevazilaženje aktuelne situacije.
Biserka Obradović upozorava da nepravilna upotreba antibiotika doprinosi otpornosti bakterija i narušava crevnu mikrofloru. Antibiotici ne leče virusne infekcije, a njihovo nepotrebno uzimanje može otežati lečenje.
Najgore vreme za buđenje nije isto za sve, jer zavisi od hronotipa i cirkadijalnog ritma. Stručnjaci objašnjavaju zašto je posebno teško ustati između 3 i 6 sati ujutru.
Glavobolje se često pripisuju stresu i umoru, ali naučnici sve više pažnje posvećuju jednoj neočekivanoj vezi koja bi mogla da promeni način na koji posmatramo migrene.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti saopštio je ranije da se opasna bakterija Klebsiela pneumonie, čiji sojevi su razvili otpornost na gotovo sve postojeće antibiotike, ubrzano širi u bolnicama širom Evropske uni
Spavanje uz uključen televizor, svetlo koje dopire sa ulice ili ekran mobilnog telefona možda deluje bezazleno, ali novo istraživanje ukazuje na to da bi izloženost veštačkom svetlu tokom noći mogla imati mnogo ozbiljnije posledice nego što se ranije mislilo.
Lejton Mister, zvezda serije "Tračara", vratila se na ekrane u Netfliksovoj božićnoj romantičnoj komediji "Guarding Stars". Film u kojem glumi Džared Padalecki osvojio je 69% na Rotten Tomatoesu.
Snimanje treće sezone kriminalističke serije "MobLand" zvanično je počelo. Tom Hardi, Helen Miren i Pirs Brosnan vraćaju se u ulogama članova i saradnika moćne porodice Harigan.
Supruga britanskog princa Vilijama, Kejt, u najnovijem dokumentarnom filmu koji će biti prikazan na kanalu BBC, otkrila je kako "rak zaista menja čoveka, ne samo fizički već i na mnogo više načina".
Srpsku selekciju na turniru čine kdaN, k0rdy, VENO, nopzy i riil3, uz choiv7 i Cr4Zy kao izmene, a upravo smo tokom prvog dana videli rotacije u sastavu i doprinos više igrača.
Eight program sections and 80 films, including award-winning works from the world's major film festivals, new Serbian productions and new festival awards, will define this year's Auteur Film Festival (FAF).
Europe must start addressing its long-term economic and geopolitical challenges before they turn into crises, even if doing so involves significant costs in the short term, European Central Bank (ECB) President Christine Lagarde said today.
The Adriatic Oil Pipeline (JANAF) has resumed regular oil deliveries to the Pančevo refinery following the completion of repairs to the Sisak–Slavonski Brod section of the pipeline, JANAF told Tanjug today.
Satellite images have revealed the full extent of the damage to the Crimean Bridge, prompting the Russian leader to launch one of the largest attacks on Ukraine. Strategic Tu-160 bombers were even deployed.
Incidents broke out in several Italian cities during the general strike: a cardboard tank was set on fire in Milan, smoke bombs and eggs were thrown in Genoa, while fuel prices were covered with stickers in Rome.
Volkswagen je predstavio ID. Polo GTI Clubsport Concept sa 362 KS, proširenom karoserijom i ozbiljnim trkačkim detaljima. Ovaj električni koncept ubrzava do 100 km/h za samo 4,7 sekundi.
Lamborghini je predstavio Temerario Spyder, kabriolet verziju svog hibridnog supersportskog modela sa 920 KS, sklopivim tvrdim krovom i maksimalnom brzinom od 343 km/h.
Komentari 4
Pogledaj komentare