Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski kaže da je i to moguće samo ako ne bude novih šokova na tržištu nafte i ako se stabilizuju cene poljoprivrednih proizvoda.
Rohatinski je rekao da je HNB za ovu godinu donela "naglašeno antiinflacijske" mere - od ograničavanja rasta plasmana banaka i inostranog zaduživanja i bitnog smanjenja postojećih operacija na otvorenom tržištu koje su kratkoročni izvor likvidnosti za banke, do odbrane nominalnog kursa kune od moguće deprecijacije, ali ne i od aprecijacije, ako do nje dođe.
Nominalno slabljenje kune neće se dozvoliti, jer bi to imalo za posledicu dalje ubrzanje inflacije, rekao je on i upozorio da "takva antiinflacijska monetarna politika HNB može imati negativne posledice ako je ne podrži vladina ekonomska politika, jer bi u tom slučaju došlo do bitno sporijeg rasta svih novčanih agregata i relativnog smanjenja opšte likvidnosti ekonomije, realne aprecijacije kursa kune i pretpostavljenog rasta kamatnih stopa, što može uticati na porast deficita platnog bilansa i znatno usporiti privredni rast".
Rohatinski je procenio da više nisu realne prognoze o očekivanom privrednom rastu od šest odsto u ovoj godini, a na pitanje može li zaustaviti najavljeni rast kamata na kredite, guverner - čija su se predviđanja o predstojećoj inflaciji ostvarila - je odgovorio da HNB u sadašnjim uslovima nema nikakvog ekonomskog opravdanja za obaranje kamatnih stopa.
O cenama kao generatoru inflacije govorio je i premijer Ivo Sanader, koji je rekao da su neka od najnovijih poskupljenja neopravdana. Cene ulja i masti povećane su 24,7, voća 18,3, povrća 22,9, a mleka, sira i jaja 10,1 odsto za šta, kako navode i ekonomisti, nema pokrića.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare