Petak, 11.01.2008.

12:00

Sladoled od soje sve popularniji

Jedan od razloga za povećano interesovanje potrošača za zdrave sastojke, kakav je soja, jeste smanjenje takozvanog "lošeg" ili LDL holesterola. Drugi su visoke cene mlečnih proizvoda, koje podstiču proizvođače na potragu za alternativama tradicionalnim mlečnim sladoledima koje nisu toliko skupe

Podrazumevana plava slika

Sladoled na bazi soje će se iz "sporednog sektora", namenjenog vegetarijancima i onima koji ne podnose mlečne proizvode, premestiti u sektor "glavnih produkata", prognozira danska prehrambena kompanija "Danisko".

"Danisko" je razvio novi koncept kojim se pravazilaze neki od uobičajenih problema u proizvodnji takve vrste produkata, objavio je Internet sajt confectionerynews.com, navodeći bar dva činioca koja idu u prilog široj pojavi sojinog sladoleda u supermarketima.

Jedan od njih je interesovanje potrošača za zdrave sastojke poput soje, koja se povezuje sa snižavanjem takozvanog "lošeg" ili holesterola LDL.

Drugi su visoke cene mlečnih proizvoda, koje podstiču proizvođače na potragu za alternativama tradicionalnim mlečnim sladoledima koje nisu toliko skupe i stoga omogućuju profitabilniju proizvodnju.

"Sojin protein je ekonomičnija sirovina", ukazao je direktor grupacije Fin, Hjort Kristensen.
Sojin izolat je u novembru, naime, koštao 5,50 do 6,50 evra po kilogramu proteina, dok je cena obranog mleka u prahu dostizala osam do devet evra po kilogramu proteina.

Na bazi ovih cena, koje mogu fluktuirati u zavisnosti od niza faktora, proizvođači sladoleda mogu, opredeljujući se za sojinu sirovinu, uštedeti 15 do 20 odsto u troškovima za protein.

Da bi pomogao proizvođačima zainteresovanim za uvođenje soje kao sirovine, "Danisko" je došao na ideju o proizvodnji soja sladoleda od vanile, koji je poslužio kao probni model za iznalaženje povoljnih rešenja za sisteme aroma, sojine proteinske izolate i stabilizatore.

Jedan od glavnih izazova u razvoju takvih produkata je da se u njima ukus soje što manje oseća, što je od velikog značaja za evropske potrošače, za razliku od azijskih koji više prihvataju ukus te uljarice.

"Danisko" je metod maskiranja arome soje razvio u saradnji sa švajcarskim proizvođačem aroma "Firmenih". Te dve kompanije uspostavile su saradnju nakon što je "Firmenih" prošle godine kupio poslove "Daniska" s aromama.
Još jedan veliki izazov je tekstura koja u sojinom sladoledu često biva vodnjikava. Da bi to suzbio, "Danisko" je koristio "kremodan 1101 LF ajs pro", jedan od svojih emulgatora i stabilizatora sladoleda koji, sem što daje povoljan osećaj u ustima, pomaže i da sladoled zadrži svoju glatkoću tokom skladištenja i distribucije.

Još nekoliko kompanija pokušalo je da uđe u ovaj sektor. Tako je lane "Unilever" u Francuskoj lansirao sojin sladoled pod markom "kart d'or", dok je "Ingman Glas" izneo na tržište Finske sladoled "tofulin", dok je "Houl fuds market" lansirao u SAD marku "365 evridej".

Kristensen ističe da je teško prognozirati kakav će uspeh na tržištu postići sojin sladoled, ali je podsetio da se u ostalim prehrambenim kategorijama, kao što su napici od soje, beleži veliki rast, na osnovu čega bi se moglo špekulisati da bi i prodaja sojinog sladoleda u budućnosti mogla porasti.

Analitičarska konsultantska firma "Prosoj" je vrednost evropskog tržišta proizvoda bez mesa i od soje u 2006. procenila na 1,2 milijarde evra, što je povećanje od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Tanjug.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Podeli: