U šest regiona Srbije i na severu Crne Gore idućeg meseca će početi realizacija projekta reintegracije povratnika u procesu readmisije iz zemalja zapadne Evrope, najavljeno je na seminaru, koji je danas završen u beogradskom hotelu "Palas".
Ovaj dvogodišnji projekat finansira Evropska unija sa 1,35 miliona evra, a za realizaciju je zadužena grčka nevladina organizacija "Evropske perspektive", koja će uložiti još 400.000 evra.
Projektom je predviđena direktna podrška povratnicima koji su izgubili status azilanata i privremenu zaštitu u zemljama zapadne Evrope, pa se prinudno deportuju ili stimulišu na "dobrovoljni" povratak.
Podrška povratnicima podrazumeva ekonomsku, psihosocijalnu i pravnu pomoć, kao i pružanje informacija koje će im omogućiti da sa što manje problema započnu život u novoj sredini.
Projekat će biti realizovan u saradnji sa nevladinim organizacijama Srpski demokratski forum i Grupa 484, čiji će mobilni timovi 1. avgusta krenuti na teren radi evidencije povratnika i stvaranja baze podataka neophodne za procenu ugroženosti i pružanje adekvatne pomoći.
U okviru ekonomske podrške, 630 povratnika će pohađati treninge za traženje posla, radnu orjentaciju, pisanje poslovnih planova, poslovnu komunikaciju i marketing, navela je rukovodilac projekta iz organizacije "Evropske perspektive" Desponia Kouria.
Prema njenim rečima, 100 najuspešnijih na treninzima koji ponude i najbolje poslovne planove dobiće "grant" od po 1.000 evra u vidu materijala ili opreme za pokretanje sopstvene delatnosti.
Programski koordinator iz Srpskog demokratskog foruma Drago Kovacević objasnio je da projekat predviđa besplatnu pravnu pomoć za 4.000 povratnika i taksu za izdavanje 3.000 dokumenata.
Pravna pomoć povratnicima treba da olakša rešavanje pitanja statusa od kojih zavisi ostvarivanje prava na socijalnu, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, ali i prebacivanje imovine iz zapadne Evrope, rešavaje imovinskih sporova i carinske procedure, naveo je on.
Programski koordinator Grupe 484 Zorica Živojinović je istakla da će psihosocijalna pomoć povratnicima biti pružena u 10 regionalnih centara kroz 288 stručnih radionica.
Stručnjaci će raditi sa mešovitim grupama, prema programima prilagođenim uzrastu i polu, vodeći računa o problemima porodice ili pojedinca, objasnila je ona.
Učesnici seminara zaključili su da u realizaciju projekta treba uključiti predstavnike lokalne zajednice, a putem medijske kampanje uključiti i građane u rešavanje problema integracije povratnika.
Za vreme ratova na prostoru bivše Jugoslavije, više od 1,3 miliona ljudi ili 5,5 odsto od broja stanovnika, zatražilo je azil u zemljama Evrope.
U nemogućnosti da odgovore na ovako veliki priliv izbeglica, vlade tih zemalja su osnovale režim privremene zaštite, a nakon okončanja sukoba počeo je proces readmisije.
Srbija i Crna Gora potpisale su dosad 15 sporazuma o readmisiji svojih građana, a u toku su pregovori o potpisivanju još 12 sporazuma.
Tačan broj deportovanih se ne zna, jer zapadne zemlje podstiču dobrovoljni povratak uz jednokratnu novčanu naknadu.
Prema podacima MUP-a Srbije, od jula 2003. godine je iz Nemačke vraćeno 12.000 građana, uglavnom Roma, a godišnje se iz zapadne Evrope deportuje oko 4.000 ljudi, opet najviše iz Nemačke.
Prema procenama Saveta Evrope, još 50.000 do 100.000 ljudi iz zapadne Evrope treba da bude deportovano u Srbiju i Crnu Goru.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare