Stop fiktivnim brakovima

Hrvatska Vlada uputila je u redovnu parlamentarnu proceduru predlog novog Zakona o strancima, kojim najavljuje konačni obračun sa praksom sklapanja fiktivnih brakova radi dobijanja "papira" za legalni boravak u Hrvatskoj. Prema predlogu novog zakona, koji je u Sabor upućen krajem prošle nedelje, od stranca koji zatraži dozvolu boravka tražiće se da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo.

Novi zakon predviđa i mogunost dobijanja kratkog boravka u trajanju od tri meseca, odnosno 90 dana, kao i privremenog boravka do četiri godine, koji mogu zatražiti stranci ako im je član uže porodice hrvatski državljanin ili stranac koji ima dozvolu stalnog boravka.

Hrvatska vlada upozorila je da neće davati dozvole boravka strancima koji su brak s hrvatskim državljaninom ili strancem koji ima dozvolu stalnog boravka u zemlji, sklopili iz koristi, odnosno isključivo zbog dobijanja prava na boravak.

Kako je objašnjeno, odluka se uvodi zbog rezolucija Evropske unije koje imaju za cilj sprečavanje brakova iz koristi.

Predložena zakonska odredba, međutim, ne precizira ko je nadležan za proveru da li su stranci brak sklopili iz ljubavi ili isključivo iz koristi, kao ni koje su bračne obaveze koje partneri moraju ispuniti da bi brak bio valjan.

Naime, zakon samo nabraja sedam okolnosti koje, prema paragrafima, upućuju na fiktivne brakove, odnosno brakove iz koristi, a među njima je i mogućnost da "bračni drugovi ne održavaju bračnu zajednicu ili ne izvršavaju obaveze koje proizlaze iz braka", ali bez preciznijih odrednica o obavezama.

Navodi se i da vlasti mogu posumnjati da je brak sklopljen iz koristi ako se bračni drugovi nisu upoznali pre braka, ako ne govore jezik koji oboje razumeju ili postoje raniji brakovi koje su sklapali iz koristi, ali i dalje se ne precizira ko je dužan za proveru takvih okolnosti.

Jedna od zanimljivijih odrednica odnosi se na mogućnost davanja materijalnih dobara kako bi se sklopio brak (novac, nekretnine ili druga dobra).

Navodi se da će se taj oblik "plaćanja" ipak tolerisati, ako bračni drugovi dolaze iz zemalja u kojima je određeni oblik miraza prilikom venčanja običaj.

Osim toga, odobrena dozvola za rad strancu neće više automatski značiti i dozvolu privremenog boravka, kako je to bilo praksa do sada, već će prilikom traženja dozvole za rad stranac posebno morati da zatraži i dozvolu boravka.

Prema istom zakonu, strani studenti ili "bebisiteri", kao i sezonski radnici neće moći da dobiju stalni boravak, koji se strancu može odobriti ako je do dana podnošenja zahteva imao odobreni privremeni boravak u trajanju od najmanje pet godina.

Novi zakon će nalagati svima kojima je istekla dozvola boravka u Hrvatskoj da odmah napuste zemlju, a o njihovom eventualnom proterivanju bi, osim sudova, ubuduće moglo da odlučuje i Ministarstvo unutrašnjih poslova.