Ponedeljak, 21.05.2007.

13:26

Adaptacija EU na klimu

Evropska unija se mora prilagoditi klimatskim promenama.

Izvor: Tanjug

Podrazumevana plava slika

Evropska Unija već sada mora da se prilagodi globalnom zagrevanju, predviđanjem subvencija za ugrožene poljoprivrednike i pripremanjem za izmeštanja nekih luka i priobalnih naseobina, stoji u nacrtu izveštaja Evropske Komisije, koji bi trebalo da bude objavljen narednog meseca.

"Izvestan stepen klimatskih promena biće neizbežan, čak i ako se napori na njihovom ublažavanju tokom narednih decenija pokažu uspešnim", piše u dokumentu, do kojeg je došao Rojters.

Konkretnim akcijama predviđene su jeftine opcije, kao što su izmena u rotaciji useva i rokovima setve i izolacija kuća od efekata vrelih talasa.

Skupljim opcijama obuhvaćeni su povećanje nivoa brana, relokacija luka, industrijskih postrojenja i čitavih gradova i sela iz nižih priobalnih područja i oblasti podložnih poplavama, kao i izgradnja  novih energetskih kapaciteta zbog evntualnog manjka vode za rad hidroelektrana.

U dokumentu se ističe da bi klimatske promene trebalo uključiti i u program poljoprivrednih subvencija "dvadesetsedmorice", poznat pod nazivom Zajednička poljoprivredna politika (CAP), koji sa oko 44 milijarde evra ima udeo od gotovo polovine u ukupnom godišnjem budžetu EU.

"Podrška CAP-a trebalo bi da pomogne da se ublaž0i uticaj klimatskih promena na fluktuacije prihoda poljoprivrednika, koje će biti sve izrazitije", stoji u dokumentu, uz napomenu da bi o ovom problemu moralo da se vodi računa u budućim razmatranjima i reformama CAP-a.

Klimatske promene će, pretpostavlja se, zahtevati izmene u načinu korišćenja zemljišta, proizvodnim metodama i strukturi poljoprivrede, s tim što će biti potrebno znatno povećati izdvajanja za regione  koje će ove promene najviše pogoditi.

Buduće investicije u infrastrukturu, kao što su putevi, luke i mostovi, trebalo bi da budu rukovođene i prognozama o klimatskim promenama do kraja veka.

Marta ove godine, lideri EU su se obavezali da će do 2020. godine smanjiti emisiju gasova s efektom staklene bašte za najmanje 20 odsto u odnosu na onu iz 1990. godine.

Nemačka se zalaže i za širi sporazum, kojim bi bile obuhvaćene najveće industrijske sile sveta.

U nacrtu se naglašava da prilagođavanje nikad neće moći da bude alternativa smanjenju emitovanja gasova s efektom staklene bašte, jer adaptacije imaju svoja ograničenja,  a kad se jednom pređu izvesne granice, jedina preostala opcija bi mogle da budu velike diskolacije stanovništva.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Podeli: