Cilj Crnomorske sinergije je razvoj saradnje između crnomorskih zemalja, kao i saradnja između Unije i crnomorske regije. Ovom inicijativom implementiran je predlog Evropske komisije od decembra prošle godine o uvrštavanju regionalne politike u Evropsku politiku dobrosusedstva.
Zajedno s bilateralnim politikama EU-a prema zemljama obuhvaćenim Evropskom politikom dobrosusedstva, s procesom pristupanja Turske u EU i strateškim partnerstvom s Rusijom, Crnomorska sinergija bi trebala da upotpuni napore koje je Evropska unija dosada poduzimala na unapređivanju stabilnosti i reformi u zemljama koje okružuju Crno more.
Crnomorska sinergija dopunjava lanac okvira regionalne saradnje u susedstvu Evropske unije zajedno s Evro-mediteranskim partnerstvom i Severnom dimenzijom.
Komesar Evropske komisije (EK) zadužena za spoljne poslove i evropsku politiku dobrosusedstva Benita Ferero-Valdner rekla je kako je posle pristupanja Bugarske i Rumunije Evropska unija postala deo crnomorske regije.
Ferero-Valdner je dodala kakoje došao trenutak da se politička pažnja usmeri na regionalni nivo i da se ožive procesi koji su u toku, otvaranjem dodatnog prostora za saradnju sa Rusijom, Turskom i evropskim istočnim partnerima.
Komesar EK-a je istakla da očekuje da će Crnomorska sinergija doprineti stvaranju bolje klime za rešavanje 'zamrznutih sukoba' u regiji.
Evropska politika dobrosusedstva (ENP) pokrenuta je 2004. godine i uključuje 16 susednih zemalja na južnim (Alžir, Egipat, Jordan, Izrael, Liban, Libija, Maroko, Sirija, Tunis i Palestinska samouprava) i istočnim (Jermenija, Azerbejdžan, Belorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina) granicama EU.
Svrha ENP je regulisanje odnosa EU sa tim zemljama i stvaranje sistema kooperacije i perspektivne saradnje na političkom i ekonomskom planu, ali i na području sigurnosti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare