Skoro dve decenije od prvog izveštaja UN o opasnostima, kao što su rast nivoa mora, povlačenje morskih obala i jačanje tropske oluje, navele su industrijski razvijene zemlje da najzad počnu da razmišljaju o merama radi smanjenja emisije štetnih gasova.
Ti gasovi nastaju sagorevanjem fosilnih goriva, a oni su, kako veruju naučnici, odgovorni za zagrevanje planete.
I dok su političari, ekolozi i ugledne ličnosti ujedinjeni u mišljenju da se u tom domenu mora nešto delotvorno preduzeti - ako već nije kasno, manje pažnje se posvećuje pitanju kako da se države "nose" s globalnim otopljavanjem, koje će, kako kažu naučnici, još vekovima uticati na nas bez obzira kakvi se koraci sada preduzmu protiv zagađenja.
Usklađivanje dveju strana - kako "sklopiti mir" s klimatskim promenama i preduzimanje daljih koraka da se smanji emisija štetnih gasova - glavna je tema razgovora koji se vode u Briselu, izjavio je jedan od naučnika pri američkoj vladi Tomas Vilbanks i jedan od autora izveštaja koji će sutra biti objavljen.
Četiri naučnika iz SAD i Velike Britanije su nedavno ukazali da, dok su u poslednjih 15 godina "ogromni intelektualni, politički, diplomatski i fiskalni resursi" posvećeni smanjenju emisije štetnih gasova, razgovori o adaptaciji na klimatske promene su "tabu" tema kao znak poraza.
Oni navode da bi adaptacija na klimatske promene trebalo da bude sve češća tema rasprave pre svega zbog zabrinutosti zemalja u razvoju koje će tim promenama biti najvise pogođene.
Radi se o tome da je potrebno zaštiti ljude od posledica klimatskih promena u okviru šire razvojne strategije koja je u skladu sa ekologijom, kažu naučnici i navode primer uragana "Katrina" koji je 2005. godine poplavio Nju Orleans.
Izgradnja ekološki čistijih elektrana, "zelenih" zgrada i izrada automobila koje troše manje goriva, to bi svakako pomoglo da se smanji oslobađanje štetnih gasova.
Što se prilagođavanja na nove prilike, pak, tiče, ono bi moglo da počne recimo poboljšanjem nasipa za odbranu od poplava, a da bude nastavljeno sečom stabala drveća koja prete da padnu na kuće, ocenili su eksperti.
Svetski fond za očuvanje prirode upozorilo je, tim povodom, da bi vlade trebalo da preduzmu mere za zaštitu ljudi i prirode protiv oluja, poplava i sve većeg nivoa mora što može da izaziove šumske požare, oštećenje koralnih grebena i uništenje useva.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare