Četvrtak, 19.10.2006.

15:49

Slackware 11, konačno

Najstarija GNU/Linux distribucija koja je još uvek u aktivnom razvoju, pojavila se u novoj verziji nakon nešto više od godinu dana peglanja i pakovanja. Patrick Volkerding ni ovoga puta nije odstupio od svojih zamisli, pa je novi Slackware nasledio sve kvalitete prethodnika uz inovacije koje su pre svega donele nove verzije softvera uključene u njega.

Autor: Ivan Jelić

Default images

Iako kompletan set medija za instalaciju čini 6 CD-ova ili jedan DVD, prva tri su tako reći poželjna, dok se na ostalim diskovima nalaze test paketi, dokumentacija, korisne sitnice i izvorni kod paketa koji se instaliraju. Instalacioni mediji se mogu preuzeti sa mirror sajtova, a linkovi ka njima se nalaze na matičnoj prezentaciji distribucije.

Kao što je pomenuto Pat je nastavio putem kojim je davno krenuo, pa je instalacija nove verzije ista priča kao i ranije. Korisnici kojima terminal nije nelagodno okruženje će se uz elementarno znanje vezano za GNU/Linux snaći bez većih problema. Za instalaciju svog softevra na diskovima potrebno je oko 3GB prostora, dok opcija pojedinačnog odabira paketa postoji, što može biti od koristi.

Slackware

Slackware 11 po defaultu koristi kernel verzije 2.4.33 i predstavlja verovatno jedinu poznatiju distribuciju koja još se još uvek drži starije grane Linuxa, ukoliko izuzememo Debian koji se uskoro očekuje u novoj verziji. Kao alternativa postoji kernel 2.6.17, koji se može odabrati prilikom započinjanja instalacije ili instalirati kasnije. Korisnici ove distribucije će morati da sačekaju prelazak na modularni Xorg 7.x, pošto jedanaestica dolazi sa verzijom 6.9.0. GNOME-a naravno nema, dok je KDE prisutan u vrlo svežoj verziji 3.5.4. Okruženje je potpuno zaokruženo, što znači da pored namenskih aplikacija karakterističnih za njega, korisnik dobija i KOffice 1.5.2, vrlo zanimljiv kancelarisjki paket koji zajedno sa standardnim alatima obejdinjuje i programe za rad sa vektorskom i rasterskom grafikom. Iako nema GNOME-a, GTK aplikacije postoje, pa se prečice ka GIMP-u, Firefoxu, Thunderbirdu (umesto Mozille je sada prisutan Seamonkey) ili Gaimu nalaze u menijima. Nema Mplayera umesto kog je moguće koristiti Xine. Amarok se takođe dobija po defualtu, dok treba primetiti nedostatak Inkscapea.

Ukoliko je GNOME ipak neophodan, nekoliko third-party projekata (Dropline, Freerock, GWARE) obezbeđuje ovo okuženje sa Slackware, koje se vrlo lako instalira. XFCE postoji kao alternativa u okviru sistema u verziji 4.2.3.

Slackware je poznat kao distribucija namenjena iskusnijim korisnicima i tako je ostalo i sa novom verzijom. U većini slučajeva će biti potrebno podesiti nešto nakon instalacije, za šta je obično potrebno konzolno iskustvo. O performansama i stabilnosti ne treba diskutovati kada je ovaj distro u pitanju, pa sa tog aspekta peporuka ne može izostati.

Ivan Jelić je osnivač i predsednik Mreže za slobodan softver i saradnik Fondacije za slobodan softver Evrope. Glavni i odgovorni urednik časopisa o slobodnom softveru GNUzilla, dok je radio ili radi za većinu domaćih eminentnih IT časopisa, kao saradnik u oblasti slobodnog softvera i otvorenih standarda u informatici i njihovoj primeni.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Podeli: