Nedelja, 15.10.2006.

10:55

Na današnji dan, 15. oktobar

Izvor: Beta

Default images
Rođeni Vergilije, Akbar, Toričeli i Milutinović, Gregorijanski kalendar, umrli Košćuško i Kiš, uhapšen Drajfus, streljana Mata Hari, ubio se Gering, smenjen Hruščov

70. p.n.e. Rođen Publije Vergilije Maron, najznamenitiji pesnik carskog Rima, autor nacionalnog junačkog epa "Eneida", pastirskih pesama i didaktičkog speva "Georgike". Uzor latinskog i zapadnoevropskog književnog stvaralaštva, Danteov vodič kroz podzemni svet.

1529. Završena prva opsada Beča, povlačenjem turske vojske sultana Sulejmana II Veličanstvenog.

1542. Rođen mogulski car Abu ul Fat Dželaludin Akbar, jedan od najvećih vladara Indije. Pokorio pobunjene države Gudžarat i Kašmir i osvojio Avganistan. Sproveo značajne reforme, ukinuo ropstvo i pokušao da stvori novu sinkretističku religiju koja bi ujedinila hinduse i muslimane.

1581. Pod pokroviteljstvom Katarine Mediči, u Parizu izvedena prva celovečernja baletska predstava, pa se taj dan uzima kao datum nastanka baleta.

1582. U Španiji, Portugaliji i papskim državama u Italiji počela primena Gregorijanskog kalendara, tako što je eliminisano 10 dana, a 5. oktobar 1582. postao 15. oktobar.

1608. Rođen italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli. Otkrio princip živinog barometra. Saradnik Galilea Galileja, po njegovoj smrti nasledio katedru za matematiku na Univerzitetu u Firenci.

1791. Rođen Sima Milutinović Sarajlija, jedan od najznačajnijih i, uz Lukijana Mušickog, najuticajniji srpski pesnik XIX veka. Učestvovao u oba srpska ustanka protiv Turaka, a od 1827. u Cetinju bio sekretar vladike Petra I Petrovića Njegoša i učitelj njegovog sinovca Rada, kasnije Petra II Petrovića Njegoša.

1817. Umro poljski nacionalni junak Tadeuš Košćuško, učesnik Američkog rata za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona, kasnije prvog predsednika SAD. Po povratku u domovinu borio se protiv rasparčavanja Poljske. Njegova vojska poražena u oktobru 1794. Umro u izbeglištvu u Švajcarskoj.

1894. Pod optužbom za veleizdaju, u Parizu uhapšen francuski oficir Alfred Drajfus, čime je počela afera koja je godinama potresala društveni i politički život Francuske. Drajfus bez dokaza osuđen na doživotnu robiju, ali posle velikog negodovanja javnosti i angažovanog istupa pisca Emila Zole otkriven pravi krivac, Drajfus rehabilitovan.

1917. U šumi Vensen, nadomak Pariza, streljana Mata Hari, najpoznatija špijunka u I svetskom ratu. Profesionalna igračica, specijalizovana za igre iz Indije i sa Jave, važila za najlepšu ženu svog vremena, osuđena na smrt zbog špijunaže u korist Nemačke.

1928. Nemački dirižabl Grof Cepelin obavio prvi komercijalni let preko Atlantika.

1945. Premijer Višijevske Francuske u II svetskom ratu Pjer Laval pogubljen zbog predaje zemlje nacističkoj Nemačkoj.

1946. Nacistički lider Herman Gering izvršio samoubistvo u zatvorskoj ćeliji, dan pre izvršenja smrtne kazne na koju ga je osudio Međunarodni sud za ratne zločine u Nirnbergu.

1949. U Mađarskoj pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai. Na montiranom sudskom procesu osuđeni na smrt kao buržoaski revizionisti i titoisti. Posmrtno rehabilitovani 1956, kao žrtve kulta ličnosti.

1964. Nikita Hruščov smenjen sa mesta prvog sekretara Komunističke partije SSSR, na njegovo mesto došao Leonid Brežnjev. Novi premijer postao Aleksej Kosigin.

1989. Umro Danilo Kiš, jedan od najvećih pisaca novije srpske književnosti, njegovo delo značajno doprinelo njenoj
afirmaciji u svetu. Preveden na mnoge svetske jezike, dobitnik mnogih priznanja i nagrada.

1993. Nobelovu nagradu za mir dobili predsednik Južne Afrike Frederik Vilem de Klerk i vođa Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mendela, za doprinos okončanju režima aparthejda u Južnoj Africi.

1997. Kongoanski pobunjenici ušli u glavni grad Brazavil i zbacili predsednika Paskala Lisubu. Posle četvoromesečnog građanskog rata na vlast se vratio bivši predsednik Denis Sasu Ngueso.

1998. Na osnovu dogovora predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i izaslanika SAD Ričarda Holbruka, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić i komandant NATO-a Vesli Klark potpisali sporazum o uspostavljanju vazdušne posmatračke misije na Kosovu.

2000. Ubedljivom pobedom na parlamentarnim izborima, Liberalna demokratija Slovenije Janeza Drnovšeka vratila se na vlast. Okončana šestomesečna vladavina desnice, na čelu sa Andrejem Bajukom.

2003. Kina lansirala svoj prvi kosmički brod s ljudskom posadom. U letelici Šendžou 5 bio astronaut Jang Livei.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: