Skitničenje i prosjačenje već decenijama su profesija, nužda i svojevrstan stil života ne samo dvomilionske prestonice Srbije, već gotovo svih većih gradova planete. Iako su stručnjaci saglasni u oceni da trenutno stanje u Beogradu i Srbiji nije alarmantno, upozoravajuće deluje ocena da je traženje milostinje sve više organizovana i unosna delatnost.
Tranzicija je postala pogodan teren za zarađivanje na sopstvenom bolu, prevare na osnovu emocija i zloupotrebljavanje dece u te svrhe. U tom skupu socijalne dekadencije, razvijene su i razrađene različite filozofije i metode rada.
Osnovni uzrok koji, između ostalih, dovodi do pojave prosjačenja jeste siromaštvo društva. Međutim, dok su podaci o rasprostranjenosti siromaštva u Srbiji poznati, broj prosjaka je, objašnjavaju nadležni, veoma teško utvrditi. Lidija Kozarčanin, psihologinja i savetnica u Ministarstvu za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, upozorava da je prosjačenje u Srbiji u sve većem broju slučajeva organizovano i to ne samo zbog nesumnjivo velike zarade. "Celo društvo je kriminalizovano, pa je svakako i prosjačenje veoma kriminalizovano i sigurno je unosna delatnost" napominje ona.
Područja koja su, zahvaljujući organizovanim akcijama socijalnih radnika i pripadnika policije, locirana kao najugroženija u smislu prosjačenja su Ruma, Sremska Mitrovica, Tutin, Vlasotince i druga mesta na jugu Srbije, koji je tradicionalno najsiromašniji region u Srbiji. U vreme SFRJ, centri organizovanog prosjačenja uglavnom bili u Bosni i Hercegovini, posebno u Zvorniku i Bijeljini.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare