Četvrtak, 27.10.2005.

11:18

"Bolnica nadležnost Šljivančanina"

Veselin Šljivančanin je 20. novembra 1991. Vukovarsku bolnicu stavio pod kontrolu JNA, svedoči Vesna Bosanac.

Izvor: B92

Default images

Major JNA Veselin Šljivančanin održao je 20. novembra 1991. sastanak sa osobljem Vukovarske bolnice i tom prilikom izjavio da je bolnica stavljena pod kontrolu vojske i da je prešla u nadležnost beogradske Vojno-medicinske akademije.

To je na suđenju pripadnicima Vukovarske trojke izjavila Vesna Bosanac, bivša i današnja direktorka bolnice u Vukovaru, koja se pojavila kao prvi svedok Tužilaštva na suđenju oficirima JNA Miletu Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću. Ona je rekla da je noć između 19. i 20. novembra provela u Negoslavcima, gde ju je Šljivančanin ispitivao o pripadnicima Hrvatske vojske, a naročito o Miletu Dedakoviću Jastrebu, komandantu odbrane Vukovara. Prema rečima Vesne Bosanac, Šljivančanin je dovodio u pitanje njenu lekarsku nepristrasnost, a raspitivao se i o tome koliko bi Franjo Tuđman platio za njeno oslobađanje.

Pre tog susreta, Vesna Bosanac je upoznala i komandanta operativne zone Jug, pukovnika Mileta Mrkšića. On joj je, kako je ispričala u sudnici, rekao da će sve biti u redu, da je i on iz Vukovara, a da je sa svedokinjom išao u istu, Vukovarsku, gimnaziju. Prema svedočenju Vesne Bosanac, Mrkšić je obećao da će do bolnice dovesti predstavnike Crvenog krsta, ali je dodao da to i nije važno i da vojska i osoblje bolnice mogu sami da se dogovore o svemu. Odgovarajući kasnije na pitanja Odbrane, Vesna Bosanac je potvrdila da joj se Mrkšić zahvalio na brizi i lečenju dva vojnika JNA i da je odmah posle njihovog susreta u bolnicu poslao hranu i vodu.

Vesna Bosanac kaže da je po dolasku JNA u Vukovar Šljivančanin tražio spisak bolesnika i osoblja u bolnici kako bi ga proverio i utvrdio da li su na njemu i pripadnici hrvatskih oružanih formacija. Na pomenutom spisku, kako je izjavila Vesna Bosanac, bilo je oko 400 imena, od čega su 180 bili nepokretni ranjenici. Ona je rekla i da je u okolini bolnice videla vojnike, rezerviste i dobrovoljce koji su ulazili u bolnicu i raspitivali se za bolesnike, iako je na ulazu stajala vojna policija. Vesna Bosanac je izjavila da su već tada, 19. novembra, neki zarobljenici iz bolnice izvedeni i prebačeni u zgradu firme Veleprometa, na periferiji grada.

Prema iskazu svedokinje, u popodnevnim satima 20. novembra JNA naređuje da iz bolnice izađu svi bolesnici koji su u stanju da hodaju. Vesnu Bosanac Šljivančanin poziva na sastanak s predstavnicima Crvenog krsta ali se, kako je izjavila, ispostavlja da je vode u kasarnu, gde će ostati do kasno uveče. Tada je, kako je rekla, obaveštena da je došlo do promene plana i da je, dok je ona bila u kasarni, bolnica evakuisana.

Vesna Bosanac je rekla da je predstavnik Crvenog krsta Nikolas Bosinger imao kopiju spiska bolesnika i osoblja koje se nalazilo u bolnici, a koje je trebalo evakuisati, ali da je rekao da ta organizacija ne može ništa da učini i da je bolnica u nadležnosti JNA.

Tokom danas započetog unakrsnog ispitivanja, branilac Mileta Mršića Miroslav Vasić pitao je Vesnu Bosanac šta se dogodilo s nekoliko vojnika JNA koji su nestali posle prijema u Vukovarsku bolnicu. Direktorka te bolnice izjavila je da se ne seća pojedinačnih slučajeva i potvrdila da je od 17. novembra u bolnicu u Vukovaru stizalo više civila nego ranjenika. Ona je izjavila da su u bolnici, kao pomoćno osoblje, bili angažovani i ljudi koje je tamo uputila Komanda grada, odnosno hrvatski MUP. Svedokinja je, međutim, izjavila da je tek u zarobljeništvu čula da je u bolnici bilo i oružja. Istovremeno, ona je negirala da su poraženi pripadnici Zbora narodne garde utočište našli u bolnici.

Upitana da li joj je poznato da je u proleće i leto 1991. srpsko stanovništvo napuštalo Vukovar, Vesna Bosanac je odgovorila: "Po mom mišljenju, to je bilo organizovano odvođenje dece u Srbiju." Na pitanje da li su i Srbi zaposleni u Vukovarskoj bolnici prestali da tamo rade, Vesna Bosanac je izjavila da je tačno da oni nisu dolazili na posao, ali da je na novosadskoj televiziji videla da su bili angažovani na formiranju ratne bolnice u Baču. Ona je rekla da je čula da su neke kuće i lokali
vlasnika vukovarskih Srba bili zapaljeni ali da se, između ostalog, pričalo i da su to učinili vlasnici kako bi naplatili osiguranje.

Ovom odgovoru Vesne Bosanac vratio se i branilac Miroslava Radića Borivoje Borović, koji je tražio da svedokinja pročita deo izjave koju je dala u novembru 1991, kada je bila u vojnom zatvoru u Sremskoj Mitovici. U toj izjavi, koju je pisala rukom, navedeno je da su građani Vukovara iznenađeni saznanjem da svakih četiri-pet dana u vazduh leti neki srpski kafić. Vesna Bosanac je u toj izjavi dodala da je bila posebno uznemirena činjenicom da je u vazduh dignuta ćevabdžinica Sarajka. Opisavši taj čin kao prvi teroristički napad, Bosanac je napisala i da je poznavala vlasnika tog objekta i tamo često odlazila sa sinovima.

Potom je dodala da je čula za bombu u Borbinom kiosku i za podmetanje eksploziva u kafanu Brdo, čiji je vlasnik takođe Srbin. U izjavi Vesne Bosanac navedeno je i da se priča da je za te napade odgovoran Davor Mrkobašić, bivši kriminalac koji se kasnije pridružio snagama Tomislava Merčepa i Marina Pliše. Odgovarajući braniocu, Vesna Bosanac je izjavila da je izjavu dala pod pritiskom, u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, i da joj je bilo naređeno šta treba da u njoj napiše. 

Mrkšiću, Šljivančaninu i Radiću u Haškom tribunalu se sudi po optužnici za ubistvo preko 250 hrvatskih zarobljenika u noći između 20. i 21. novembra 1991. na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Podeli: