Polovina građana ne razmišlja o odlasku lekaru pre nego što se razboli, a tada je za mnoge već kasno, iako svi žele da budu zdravi, i oni koji puše i oni koji jedu više nego što treba. U zabludi su naročito mladi, koji misle da su bolesti rezervisane samo za starije.
                                
                                
                                                                                                                                                                                                                                                                                
                                        Lekari, međutim, navode da su kod mladih koji su smatrali da nemaju nikakvih bolesti i da su zdravi u 10 do 13 odsto slučajeva našli povećan nivo masnoće ili šećera u krvi ili konstatovali povišen krvni pritisak, hipertenziju.
Lekari i Ministarstvo zdravlja će tokom kampanje "Ti si moje srce" u narednih osam meseci savetovati građane o tome kako da bez previše truda sačuvaju zdravlje. Lekari najčešće savetuju svakodnevno izimanje voća i umerenu fizičku aktivnost, ali i upozoravaju da pod fizičkom aktivnošću ne podrazumevaju preznojavanje u teretani. Srce se može sačuvati i izlaskom iz autobusa stanicu ranije i pešačenjem do kuće ili se popeti na svoj sprat bez korišćenja lifta. 
Vlada Ćosić nema problema sa srcem jer vodi računa o zdravlju. "Zdrav sam. Bavim se malim fudbalom 29 godina, jednom godišnje dolazim na preventivne sistematske preglede u Dom zdravlja Palilula. Tu se obavljaju svi sistematski pregledi, kompletna analiza, a rezultate dobijem odmah", kaže on.
Višečasovno čekanje na pregled glavni je razlog zbog kog građani ne odlaze lekaru da provere zdravlje. Zbog toga će u Srbiji biti otvorena još 24 centra za zdrave, poput pomenutog, u Domu zdravlja Palilula. Novac je obezbedila Evropska agencija za rekonstrukciju. U Finskoj i Holandiji sličnim aktivnostima je broj obolelih od kardiovaskularnih oboljenja smanjen 40 odsto.
Godišnje u Srbiji od bolesti srca umre skoro 60.000 ljudi, a nadležni procenjuju da bi, uz intenzivne mere, Srbija za 10 do 15 godina mogla značajno da smanji broj kardiovaskularnih bolesnika.
                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    
                                    Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
                                        stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
                                 
                                                                    
                                                         
                        
                    
Komentari 3
Pogledaj komentare