Subota, 17.09.2005.

10:02

Na današnji dan, 17. septembar

Rođeni Fransisko Kevedo i Ojstrah, kuga u Londonu, Ustav SAD, proboj Solunskog fronta, prva LP-ploča, umro Poper

Izvor: Beta

Default images

1580. Rođen španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas, velikan Zlatnog veka španske književnosti i jedan od najznačajnijih satiričara u svetskoj književnosti.

1631. U Tridesetogodišnjem ratu Šveđani i nemački protestanti pod komandom švedskog kralja Gustava Adolfa kod Lajpciga pobedili carsku vojsku, Katoličku ligu, pod vođstvom grofa Tilija.

1665. U Londonu izbila epidemija kuge u kojoj je umrlo oko 70.000 ljudi.

1787. Delegati 12 od tadašnjih 13 država SAD potpisali Ustav SAD. Uz kasnije dodate amandmane taj Ustav i sada na snazi, kao najstariji važeći Ustav u svetu. U njemu prvi put primenjena ideja francuskog filozofa Monteskjea o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

1796. Prvi predsednik SAD Džordž Vašington narodu SAD uputio oproštajnu poruku i povukao se na svoje imanje. Za predsednika izabran 1788.

1809. Mirom u Fredrikshamu završen švedsko-ruski rat u kom je Rusija osvojila Finsku.

1826. Rođen nemački matematičar Georg Fridrih Bernhard Riman. Otvorio nove pravce razvoja matematike i njene primene u fizici i mehanici. Niz matematičkih pojmova po njemu dobio ime.

1857. Rođen ruski fizičar Konstantin Eduardovič Ciolkovski, čije su teorije i otkrića bili osnova za razvoj astronautike. 1903. objavio prvo delo iz teorije astronautike, "Ispitivanje vasionskog prostora reaktivnim aparatima".

1889. Povodom 500. godišnjice Kosovske bitke, u kraljevini Srbiji ustanovljen Orden kneza Lazara, koji su mogli da nose samo vladar i punoletan prestolonaslednik.

1900. Britanska kraljica Viktorija I Aleksandrina potpisala dokument kojim je Australija ušla u Komonvelt kao federalna unija šest bivših britanskih kolonija.

1908. Rođen ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ojstrah, jedan od najvećih majstora violine u XX veku. Proslavio se 1935, na međunarodnom takmičenju u Varšavi, i 1937, nagradom Isaj u Briselu. Potom s velikim uspehom nastupao širom sveta.

1918. Posle trodnevne ofanzive, Prva i Druga srpska armija uz pomoć dve francuske divizije probile Solunski front u Prvom svetskom ratu. Nemci i Bugari primorani da se povuku. Proboj Solunskog fronta omogućio srpskoj vojsci povratak u domovinu i, kao jedna od najuspešnijih operacija u Prvom svetskom ratu, doprineo konačnom slomu Centralnih sila.

1931. Kompanija RCA Viktor predstavila prvu long-plej gramofonsku ploču na 33 obrtaja, u hotelu Savoj u Njujorku.

1939. Sovjetska Crvena armija ušla u Poljsku sa istoka, zaposela krajeve zapadne Belorusije i Ukrajine i zarobila 217.000 Poljaka. Istovremeno, Nemci napali Varšavu iz vazduha i sa kopna.

1944. Spuštanjem britanskih padobranaca kod grada Arnhema u Holandiji počela operacija Market garden u Drugom svetskom ratu, s ciljem uspostavljanja mostobrana na reci Rajni i zaobilaženja nemačke linije odbrane. Savezničke trupe naišle na neočekivano jak otpor Nemaca, operacija propala uz velike savezničke gubitke.

1948. Jevrejski ekstremisti kod Jerusalima ubili švedskog grofa Folkea Bernadota, posrednika Ujedinjenih nacija u konfliktu Izraela i Arapa.

1961. Obešen bivši premijer Turske Adnan Menderes, kog je u maju 1960. oborila vojna hunta generala Džemala Gursela i osudila na smrt zbog izdaje reformskih principa Kemala Ataturka.

1978. Potpisivanjem okvirnog plana za mir na Bliskom istoku, u Kemp Dejvidu završeni razgovori predsednika Egipta Anvara el Sadata, premijera Izraela Menahema Begina i predsednika SAD Džimija Kartera.

1980. Bivši diktator Nikaragve, general Anastasio Somosa Debajle, ubijen u atentatu u Paragvaju, gde je živeo u izbeglištvu posle zbacivanja sa vlasti, u julu 1979.

1994. Umro britanski filozof austrijskog porekla Karl Rajmund Poper, jedan od najuticajnijih mislilaca XX veka.

1997. Blizu Fojnice, u centralnoj Bosni, srušio se helikopter UN u kom su poginuli 12 predstavnika međunarodne zajednice i pomoćnik predstavnika UN za Bosnu i Hercegovinu Gerd Vagner.

2001. Okružni sud u Beogradu obustavio krivični postupak protiv čelnika zapadnih zemalja i NATO-a zbog agresije na Jugoslaviju 1999. Postupak obustavljen pošto je javni tužilac odustao od optužnice, a Vrhovni sud Srbije ukinuo presudu kojom su optuženi osuđeni na po 20 godina zatvora.

2001. Vlade Makedonije saopštila da će trupama NATO
dozvoliti da ostanu u zemlji i po završetku njihovog mandata.

2002. Premijer Japana Junićiro Koizumi doputovao u Pjongjang, glavni grad Severne Koreje, na razgovore s njenim liderom Kim Jong Ilom. Dve zemlje prekinule diplomatske odnose 1948.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: