Subota, 04.12.2004.

13:56

Lov na vetrenjače

Autor: Milica Torov

Default images

Vlada ima stabilnu većinu, Demokratska stranka nema dovoljno glasova da je ruši. Da je ovo rekao srpski premijer Vojislav Koštnica imalo bi nekakvog rezona. Ali nije. To je u ponedeljak izjavio predsednik Republike i Demokratske stranke Boris Tadić. I to baš kada su njegovi poslanici u Narodnoj skupštini uveravali javnost da imaju dovoljan broj od 126 pristalica koji će, "glasajući po savesti", oboriti Vladu. Time su demokrate potvrdile glasine da rukovodstvo njihove stranke kuje plan kako da sruše Koštuničin tim, za koji smatraju da loše upravlja Srbijom.

Međutim, na pitanje da li to znači da će demokrate pokrenuti proceduru za izglasavanje nepoverenja Vladi, njihovi čelnici odgovaraju da će "preduzeti formalne korake kad se za to steknu uslovi". Iz toga proizlazi da za to, zasad, nema uslova i da je "pohod" na Vladu lov na vetrenjače.

USAMLJENI JAHAČI

Utisku da su demokrate prerano otkrili karte, doprinose i izjave predstavnika ostalih stranaka u parlamentu Srbije. Dok lider Srpskog pokreta obnove i šef diplomatije SCG Vuk Drašković najavljuje da će njegova stranka, koja i sama participira u Vlasti, uskratiti Koštunici podršku ako ne ubrza put ka Evropi, njegovi poslanici ne mogu da utvrde kojih bi to pet "spavača" među njima, koje apostrofiraju mediji, glasalo za rušenje Vlade. Pri tom ne spore da su "DS i SPO jedina evropska opcija u Srbiji". Lider Nove Srbije i ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić demantuje da će njegova stranka pomoći DS u rušenju Vlade, iako su njegovi poslanici u istom klubu u kome se nalaze potencijalni "spavači" SPO. I dok visoki funkcioner Socijaldemokratske partije Slobodan Orlić javno osuđuje Vladu za skandal oko privatizacije "Knjaza Miloša", poslanik Meho Omerović tvrdi da rukovodstvo ove stranke nije raspravljalo "ni o podršci ni o uskraćivanju poverenja Vladi".

Radikali i socijalisti prpošno tvrde da bez njih demokrate ne mogu da sruše Vladu. Prvi poručuju da, kao pojedinačno najjača parlamentarna stranka sa 82 poslanika, neće prepustiti drugima da vode igru obaranja Koštuničinog kabineta, a drugi podsećaju da ne zavisi opstanak Vlade od DS.
"Ne mogu Tadićeve demokrate, nosioci sindroma fikus 70.000, poslužavnik - 40.000 dinara, da budu pokretači pitanja poveranja Vladi", napominje jedan o lidera SRS, Aleksandar Vučić, najavljujući mogućnost da njegova stranka ponovo pokrene inicijativu za opoziv Borisa Tadića sa funkcije šefa države, jer smatra da ne ispunjava predizborna obećanja.

Socijalistima, "i kada ne znaju šta treba činiti, ideja vodilja je da treba raditi suprotno od onoga što radi DS", kaže njihov šef Ivica Dačić. Pri tom, ne okolišući, potvrđuje da vezu SPS i Vlade održava odnos prema Hagu. "Imamo primedbe na rad Vlade, ali ne bismo glasali protiv nje zato što ne ispunjava obaveze prema Haškom tribunalu", izjavio je Dačić.

Kada se sve sabere, ispada da su demokrate trenutno usamljeni jahači na dugom putu ka cilju. Njihovo pozivanje na savest poslanika, na koje jedino i računaju, ne krijući da ne mogu da se oslone na stranke, zasad ostaje bez odjeka. Stoga poziv Demokratske stranke Srbije Tadiću da prebroji poslanike sa kojima računa da ruši Vladu zvuči kao poziv na megdan. "Dokažite da ste obezbedili 126 glasova", poručuje demokratama šef poslaničke grupe DSS Miloš Aligrudić.

I,Tadić je priznao da Vlada ima stabilnu većinu, dajući time za pravo onima koji, poput šefa poslaničkog kluba G17 Plus Miloljuba Albijanića, tvrde da su priče o većini za obaranje Vlade samo politički marketing DS. U saopštenju DSS, Tadić je čak nazvan pozerom i estradnom zvezdom koja se ne bavi svojim poslom. Bilo je i onih koji su ga dan kasnije, maltene, optužili da je sam sebi izrežirao atentat, ne shvatajući ozbiljnost situacije i mogućih posledica koje je incident u centru Beogradu mogao da izazove. Takav utisak je podgrejao i republički ministar policije Dragan Jočić, saopštivši da se radnik u američkoj ambasadi, inače naše gore list, uplašio kolone automobila koja je pratila Tadića pa je zato mogao da prouzrokuje nesreću. Ima, međutim, u svemu tome što se prethodnih dana događalo isuviše podudarnosti, da bi bile puka slučajnost. Naime sve se, pa i taj incident, odigralo u kratkom intervalu od nekoliko dana kada se saznalo da DS hoće da ruši Vladu.
S druge strane, opštem utisku da je DS, pored svega, ofanzivna samo na rečima, doprinela je i epizoda koja se dogodila desetak dana ranije u republičkom parlamentu. Dok je vođena debata o budžetu za narednu godinu, DS je propustila priliku da podrobnije "presliša" Vladu, što se od nje, inače, kao opozicije, očekivalo, utoliko pre što je okupila najveće stručnjake, uključujući bivšeg ministra finansija Božidara Đelića. Po opštoj oceni, poslanici DS su, napuštajući tada sednicu, zapravo "napustili bojno polje", izgovarajući se da hoće da pokažu da kvorum pomažu radikali. Skupština je zaista toga dana, posle višečasovnog natezanja s kvorumom, uspela da donese nekoliko zakona, zahvaljujući prisustvu radikala koji su se povukli kada je koalicija obezbedila većinu.

Pri tom je DS, reklo bi se i pomalo amaterski, a možda i nepažnjom, dopustila da joj izmakne mandat bivšeg poslanika DSS Dragiše Đokovića, koji joj je, navodno, svojevoljno pristupio. Veštom "igrom" sa tzv. blanko ostavkama, DSS je zadržala njegov mandat. Iako se Đoković žalio i Ustavnom i Vrhovnom sudu, Skupština nastavlja da funkcioniše bez njega, a sudovi će se, možda, oglasiti kada za DS to više ne bude imalo velikog značaja.

Đokovićev slučaj je svakako bio signal i Koštuničinim demokratama da udvostruče pažnju, kako im ne bi izmakao još koji poslanik, i Tadićevim demokratama da budu oprezniji kada lobiraju među poslanicima vladajuće koalicije. Pokazalo se da skupštinska većina, i pored povremenog natezanja s kvorumom, zajedno sa socijalistima ima stabilnu većinu od 131 poslanika. Dakle, pet više nego što je potrebno da bude prisutnih kada se glasa o zakonima. Većina akata se može doneti većinom glasova prisutnih, dakle i sa samo 64 glasa. Kvorum od 126 poslanika mogao bi da uzdrma jedino manjak od šest glasova koje bi DS mogla, kako se veruje, najlakše da "pozajmi" od poslaničkog kluba SPO-NS, gde ima istomišljenike, ili od SDP, čija su se tri poslanika i odvojila od matičnog kluba G17 Plus da bi mogla da deluju samostalno. Neki mediji su prebrojali čak sedam "spavača" koji bi mogli da poremete kvorumsku ravnotežu, a među njima vide čak jednog iz DSS i četvoro iz G17 Plus.

PODRŠKA RADIKALA

Međutim, za samo obaranje Vlade potrebno je ne da prisustvuje, nego da glasa većina od ukupnog broja narodnih poslanika (126 od 250). Stoga DS sa svojih 37 poslanika, sve i kad bi pridobila ceo poslanički klub SPO-NS sa njegova 22 poslanika, trojku iz SDP i najsrodniju stranku iz sastava Vlade - G17 Plus - sa njenim 31 poslanikom, ne bi mogla da prikupi više od 93 glasa. I kad bi privolela 22 socijalista da glasaju za obaranje Vlade, ne bi imala više od 115 glasova. Opet bi joj nedostajala podrška 11 poslanika koje bi bila prinuđena da traži ili među 82 radikala, ili Koštuničinim demokratama koji su opet svi na broju (53), pošto im se ulaskom Slobodana Vuksanovića u Vladu, ponovo vratila trojka iz njegove Narodne demokratske stranke.

Kupovina poslanika bi DS, nesumnjivo, prilično koštala. Vlada se, uslovno rečeno, dobro "ukotvila", pa više i ne spominje ni prevremene izbore, ni novi ustav, a kamoli ustavotvornu skupštinu. Utisak je da je stekla izvesnu sigurnost pošto je kao nijedna vlada pre nje uspela da "progura" budžet Republike za narednu godinu punih meseca i po dana pre zakonskog roka. Stoga su demokrate rešile da uzdrmaju ovu idilu novom taktikom. Vladu s kojom kohabitiraju krenuli su javno da optužuju da "radi protiv interesa građana zaustavljajući privatizaciju i mešajući se u prodaju "Knjaza Miloša", a da, nesaradnjom sa Hagom, urušava međunarodnu poziciju zemlje". Jedan od strateških poteza demokrata je i obelodanjivanje tzv. afere "Bodrum dva". Prema njihovim saznanjima, jedan radikal je glasao za nedavnu rekonstrukciju Vlade jer je u jednom trenutku pretila opasnost da Vladu podrži samo 125 poslanika, jer trojka iz bivše Vuksanovićeve NDS nije bila zadovoljna tretmanom prilikom utapanja NDS u DSS.Vlast je kod radikala izlobirala jedan nedostajući glas i, mada su se, u međuvremenu, poslanici NDS "raskravili" i pristali da podrže rekonstrukciju Vlade, onaj jedan radikal je, ipak, za svaki slučaj, glasao tako da su novi ministri dobili podršku čak 129 poslanika
Ima više dokaza da radikali na razne načine pomažu Vladi, a u poslednje vreme, ni njihov šef u republičkom parlamentu Tomislav Nikolić, ne poriče da će je čuvati do donošenja novog ustava. Koštunica očigledno opstaje uz pomoć radikala, mada za to nema formalnih dokaza. Prvi nagoveštaj te saradnje mogao se naslutiti još pre lokalnih izbora, kada su se Koštunica i Nikolić dogovarali o konkretnim ustavnim rešenjima.

Sada, kada su se radikali, uz pomoć odbornika DSS, ustoličili u Novom Sadu, nema više razloga da žure sa novim izborima, a novi ustav više ne spominje ni predsednik republičkog parlamenta Predrag Marković, koji je još koliko juče najavljivao da ustav - samo što nije. Umesto toga, iz Banjaluke šalje poruke o skorom izglasavanju dva zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. Paralelno sa tim se na dnevnom redu tekuće sednice republičkog parlamenta našao Predlog izmena zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku učinilaca ratnih zločina, čija je suština da se, kako se obrazlaže, "podstakne praksa ustupanja predmeta Tribunala domaćim sudovima".

Utisak je da se odlažu obaveze Srbije prema Hagu. Istovremeno stižu pretnje nekih patriotskih snaga iz Austrije Tadiću i Vuku Draškoviću da će se obojica pridružiti Zoranu Đinđiću, zbog insistiranja da se "naši heroji" isporuče Hagu. Istovremeno se i predsedniku državne zajednice SCG Svetozaru Maroviću preti zbog zalaganja za saradnju sa Hagom. Sve kao da je sračunato da se odvuče pažnja javnosti sa izbora i ustava. Ne tako davno, nije bilo te stranke koja nije prizivala nove izbore. Čak su oni i vremenski locirani na proleće. U poslednje vreme se može čuti teza da će ova Vlada opstati barem još godinu dana.

Zato sada Tadić podgreva priču oko ustava, pokušavajući da pokrene stvari s mrtve tačke. Saopštenjem da se u njegovom kabinetu priprema novi tekst ustava, on opominje Vladu i stranke da su donošenje novog ustava sebi zadale kao prioriteta zadatak i da su od toga u priličnoj meri odstupile. I to bi demokrate mogle da upotrebe kao adut u rušenju Vlade. Osim ako i to nije, kako se može čuti iz redova G17 Plus, pokušaj DS da odvrati pažnju javnosti sa svojih unutarpartijskih lomova, koja su kulminirala sa slučajem Čedomira Jovanovića.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: