Nedelja, 10.10.2004.

15:15

Izložba "Vlastito iskustvo"

Izložba "Vlastito iskustvo" koja se održava "Reksu" bavi se fenomenom Titoizma. Taj fenomen je posmatran sa pozicija građana i njihovog odnosa prema nekadašnjem predsedniku SFRJ. Groteskni prizori masovnih rituala izazivaju smeh i čuđenje ali i nostalgiju za jednom epohom.
Pripremio Tatomir Toroman.

Default images

U "Reksu" je u toku izložba pod nazivom "Vlastito iskustvo", koja predstavlja finale projekta koji je započeo još 2001. sa idejom da se na jednoj izložbi prikažu pokloni Titu od običnih ljudi, a kojima su oni izražavali svoju ljubav prema, tada i zvanično, najvećem sinu naših prostora. U međuvremenu, saradnja sa Muzejom istorije Jugoslavije, u čijim depoima se čuvaju svi ti čudni pokloni, nije uspela pa se izložba skoncentrisala na isto tako obimnu i fascinantnu foto i filmsku dokumentaciju.

Da li u ovoj vizelnoj analizi fenomena "Titoizma" ima i nostalgije za jednim dobom i kakve su reakcije posteilaca govori Marina Dokmanović, autor izložbe. "Često se čuje ta nostalgija, ali meni na primer, te štafete i to trčanje od pre 50 godina nije nostalgično. Mislim da je to jedna neverovatna pojava da stotine hiljada ljudi trči 50 godina. Ja to ne mogu da doživim kao nešto nostalgično. Nostalgiju mogu da doživim za mojom mladošću, ali to je sada moja privatna stvar. Međutim, reakcije publike su različite. Jedan je mladić došao ljut jer smatra da ima previše šale na račun Tita i to se njemu nije dopalo", kaže Marina Dokmanović.

Izložbu prati i knjiga koju je uredio Radonja Leposavić i u kojoj su tekstovi Dejana Kršića, Uga Vlaisavljevića, Mileta Prodanovića, Škezena Malićija i mnogih drugih autora koji su se bavili fenomenom "Titoizma". Ugo Vlaisavljević, filozof iz Sarajeva, smatra da vreme kada će taj fenomen moći objektivno da se savlada, tek dolazi. "Postoji, sa ovim prijektim, jedna nova faza u recepciji i analizi predhodnog doba kao 'Titoizma', a koja već izmiče onoj razlici između prijemčivosti, oduševljenja, nostalgije za Titom i potpunog odbacivanja. Mislim da o tome trebaju da počnu da govore oni koji nisu neposredni svedoci. Ta svedočenja su deo tog doba, a mi u stvari tražimo nešto što nije deo tog doba da bi smo o njemu nešto saznali", kaže Vlaisavljević.

 Spasoje Paja Grdinić koji je radio na organizovanju Dana mladosti kaže da 25 godina nakon Titove smrti treba realno sagledati njegovo doba. "Niko nije za Dan mladosti odlazio i vežbao dva-tri meseca zato što je mora, već su odlazili kao predstavnici gradova. Bilo je šest gradova i šest Republika. Opštine su se otimale koja će poslati svoje predstavnike, a sve je rađeno iz ljubavi. Ipak, mora se reći da je današnja mlada generacija izgubila svoj dan", kaže Grdinić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: