Posledice nesaradnje sa Haškim tribunalom u ekonomiji osećaju se već duže vreme.
Da je saradnja sa Hagom bolja, Srbija bi do sada završila pregovore sa Međunarodnim monetranih fondom, od čega zavise sledeće tranše kredita, ocenjuje potpredsednik Vlade Miroljub Labus. Istovremeno, zaključenje toga ugovora bio bi signal stranim investitorima da ulažu u Srbiju. Činjenica je da strani investitori zaobilaze našu zemlju, a prema Labusovim rečima jedan od razloga je i politička nestabilnost.
"Kada svi pročitaju u Fajnenšel tajmsu da nešto nije u redu u saradnji sa Hagom, oni kažu – stani, u ovoj zemlji je još uvek nekomercijalni rizik veliki. Mi imamo ove privatizacione slučajeve i ako to rešimo na dobar način, onda ćemo ih ponovo motivisati da dođu u zemlju. Dakle, Hag jeste veliki problem, ali nije samo Hag", kaže Labus.
Direktor Instituta G17, Milan Pajević, kaže da građanima Srbije nije objašnjeno zbog čega je saradnja sa Hagom važna i kolike su štete: "Direktna šteta može lako da se izračuna, jer se ona tiče američke pomoći koja je bila predviđena za ovu godinu, a nije usledila s obzirom na to da je Amerika stala na stanovište da mi ne sarađujemo u punoj meri sa Haškim tribunalom. Indirektnu ekonomsku štetu teško da iko može da izračuna, jer niko ne može da pretpostavi šta je sve od investicija moglo da dođe da je bilo podsticaja od država iz kojih investitori potiču. Dakle, to je nesamerljivo i nesagledivo."
Iz ugla stranih analitičara, Srbija gubi vreme i tapka u mestu jer Ratko Mladić i četvorica generala nisu izručeni Hagu. Srbija je, prema rečima Vladimira Gligorova, iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, do sada mogla da potpiše sporazum o stabilizaciji i asocijaciji i bude korak bliža Evropskoj uniji: "Od sada nadalje, bojim se da situacija može da se promeni jer se sada dolazi u situaciju da se sva obećanja nisu ispunila i neki u međunarodnoj zajednici se prosto smatraju prevarenim."
Ove godine očekuje se 700 miliona dolara prihoda od direktnih stranih investicija, a od privatizacije je predviđeno 250 miliona dolara. Prošle godine samo prihod od privatizacije iznosio je 1,3 milijarde dolara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 4
Pogledaj komentare