Predsednik republičke komisije za lustraciju Sima Radulović izjavio je da je u oblasti ostvarivanja ljudskih prava od 5. oktobra 2000. godine učinjeno mnogo, ali ne i dovoljno. Radulović je rekao da je politička volja o poštovanju ljudskih prava i sprovođenju Zakona o lustraciji počela da jenjava odmah po raspisivanju parlamentarnih izbora. "Sama činjenica da se na listama nekih stranaka nalaze čak i haški optuženici govori sama za sebe, ali ja mislim da niko od 250 izabranih poslanika neće izbeći postupak lustracije". On je kazao da Komisija za lustraciju nema pravni mehanizam kojim bi mogla da nekog skine sa liste ili da nekoga od izabranih poslanika primora na ostavku, ali je naglasio da će odgovornost za njihov izbor direktno snositi građani Srbije, ako ih budu izabrali. Društvo u Srbiji neće moći da krene unapred ako ne završi krajnje ozbiljno suočavanje sa svojom prošlošću. Radulović ne isključuje mogućnost da se formira parlamentarna većina koja će biti antilustraciona, podsećajući da su poslanici Demokratske stranke Srbije glasali protiv donošenja Zakona o lustraciji, kao i poslanici Srpske radikalne stranke i Socijalističke partije Srbije. "Za mene lično ne bi bilo iznenađenje da jedan od prvih zakona koje bi tako formirana parlamentarna večina mogla da donese bude Zakon o prestanku važenja Zakona o lustraciji", rekao je Radulović. Međutim, kazao je, jedna ozbiljna država koja planira da uđe u Evropsku uniju neće moći da izbegne proces suočavanja sa prošlošću, što bez ozbiljno i krajnje odgovorno sprovedene lustracije neće biti moguće.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare