Suđenje oficirima Armije BiH Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi, optuženim za zločine nad bosanskim Hrvatima, 1993. godine u srednjoj Bosni, počelo je u utorak pred Haškim tribunalom. Hadžihasanović i Kubura, prvi bosanski Muslimani oficiri kojima se sudi pred Haškim tribunalom, optuženi su za ubistvo 200 bosanskih Hrvata, civila među kojima je bilo i Srba, i izvesnog broja pripadnika Hrvatskog veća obrane, kao i za druge zločine u napadima na gradove i sela u srednjoj Bosni.
Hadžihasanović je bio komandant Trećeg korpusa Armije BiH sa štabom u Zenici, a Kubura jedan od komandanata Sedme muslimanske brdske brigade u čijem su sastavu bili strani borci, "mudžahedini" koji su izvršili najteže zločine. Tužilac Ekehart Vithof je u uvodnoj reči kazao da su Hadžihasanović i Kubura "propustili da spreče i kazne" zločine koje su počinili njihovi podređeni. U optužnici se u sedam tačaka navodi da su pripadnici Trećeg korpusa Armije BiH, pod komandom Hadžihasanovića i Kubure, od januara 1993. do januara 1994. godine teško prekršili Ženevske konvencije i zakone i običaje rata. Navodi se da su pripadnici tog korpusa Armije BiH počinili više krivičnih dela - ubistva, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje gradova i sela, pljačke i razaranje verskih objekata. Tužilac je precizirao da su podređeni optuženih počinili zločine u Bugojnu, Travniku, Zenici, Kaknju i Varešu. Oni su ubijali i "sistematski i okrutno" premlaćivali pritvorenike od kojih su neki podlegli povredama.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare