Razno
Na današnji dan, 18. mart
1229 - Rimsko-nemački car Fridrih II krunisao se za kralja Jerusalima, tokom Šestog krstaškog rata.
0:00
18.3.2025.
3 h
Subota, 28.06.2003.
11:09
"Novi list": Neuverljive tvrdnje generala Gotovine
Odbegli haški optuženik general Ante Gotovina pred Haškim sudom ne može se odbraniti samo srpskim planovima evakuacije i potvrdama o kaznenim prijavama za mirnodopske prestupe počinjenim posle Oluje, piše "Novi list".
List dalje navodi kako takva odbrana neće biti moguća jer Gotovina nije optužen samo za etničko čišćenje Krajine nakon akcije Oluja, nego i za tačno nabrojana ubistva, masovna uništavanja i pljačku, što je precizno navedeno u haškoj optužnici.
Najnoviji pokušaji odbrane Gotovine, objašnjava "Novi list", utemeljeni su na dve nade: da se može dokazati kako hrvatski lideri u to doba nisu nameravali da etnički očiste oslobođeni prostor, kao i da je Gotovina znao i odobrio kazneni progon prestupa počinjenih posle "Oluje", no odmah i dodaje kako se ta strategija čini "prekratka".
List, naime, podseća, da Gotovina nije optužen samo za etničko čišćenje Krajine, niti se može očekivati da kaznene prijave za pljačku mogu nadoknaditi izostanak kažnjavanja očitog ratnog zločina: ubistva staraca koja su na ratnom području počinili hrvatski vojnici.
"Logika tužilaštva vrlo je jednostavna: Gotovina je, kako se tvrdi, zapovedao svim hrvatskim snagama - tu uvrštava i specijalnu policiju - u razdoblju od 4. avgusta do 15. novembra 1995, u koje smešta 'Oluju' i 'neke njezine aspekte", piše riječki dnevni list. Pritom naglašava da je uz ostalo Gotovina "imao dužnost da uspostavi i osigura javni red i sigurnost", no takođe tvrdi da je general "propustio da preduzme nužne i razumne mere da spreči teška kršenja medjunarodnog humanitarnog prava ili da kazni njihove počinioce", što u optužnici precizira i Haški sud.
Uspe li tužilaštvo da dokaže da je Gotovina formalno doista bio zapovednik u vreme za koje tvrdi da jeste, nezavisno od toga što je tada ratovao u BiH i više se nije vraćao u Knin, optuženi će se teško odbraniti, navodi "Novi list" i dodaje kako je pokušaj da se odbrani tvrdnjama da nije znao što se na oslobođenim područjima događalo, zvuči prilično neuverljivo.
Uz to, Haško tužilaštvo u optužnici tvrdi kako su dela za koja se Gotovina tereti "bila deo rasprostranjenog i sistematskog napada usmerenog protiv civilnog stanovništva", podseća list.
Advokat Anto Nobilo Novom listu je izjavio kako veruje da će tužilaštvo tu tvrdnju verovatno braniti kumulirajući podatke da su se različite vojne jedinice na različitim delovima terena ponašale identično, paleći i pljačkajući desetine sela i ubijajući starce i civile. Zaključak je jasan, napisan nešto niže u optužnici: "Uvedene su i mere kojima je cilj bio osigurati da se izbegli ne mogu ili ne požele vratiti". "Je li ta tvrdnja tačna, dobro zna svaki stanovnik ove zemlje. A ako tužilaštvo dokaže da je Gotovina bio glavni zapovednik tokom vojnog dela operacije na tome području, teško je verovati da će ga spasiti nekoliko desetina kaznenih prijava ili dokazi da su Srbi otišli na podsticaj vlastitih vođa", zaključuje na kraju teksta "Novi list".
List dalje navodi kako takva odbrana neće biti moguća jer Gotovina nije optužen samo za etničko čišćenje Krajine nakon akcije Oluja, nego i za tačno nabrojana ubistva, masovna uništavanja i pljačku, što je precizno navedeno u haškoj optužnici.
Najnoviji pokušaji odbrane Gotovine, objašnjava "Novi list", utemeljeni su na dve nade: da se može dokazati kako hrvatski lideri u to doba nisu nameravali da etnički očiste oslobođeni prostor, kao i da je Gotovina znao i odobrio kazneni progon prestupa počinjenih posle "Oluje", no odmah i dodaje kako se ta strategija čini "prekratka".
List, naime, podseća, da Gotovina nije optužen samo za etničko čišćenje Krajine, niti se može očekivati da kaznene prijave za pljačku mogu nadoknaditi izostanak kažnjavanja očitog ratnog zločina: ubistva staraca koja su na ratnom području počinili hrvatski vojnici.
"Logika tužilaštva vrlo je jednostavna: Gotovina je, kako se tvrdi, zapovedao svim hrvatskim snagama - tu uvrštava i specijalnu policiju - u razdoblju od 4. avgusta do 15. novembra 1995, u koje smešta 'Oluju' i 'neke njezine aspekte", piše riječki dnevni list. Pritom naglašava da je uz ostalo Gotovina "imao dužnost da uspostavi i osigura javni red i sigurnost", no takođe tvrdi da je general "propustio da preduzme nužne i razumne mere da spreči teška kršenja medjunarodnog humanitarnog prava ili da kazni njihove počinioce", što u optužnici precizira i Haški sud.
Uspe li tužilaštvo da dokaže da je Gotovina formalno doista bio zapovednik u vreme za koje tvrdi da jeste, nezavisno od toga što je tada ratovao u BiH i više se nije vraćao u Knin, optuženi će se teško odbraniti, navodi "Novi list" i dodaje kako je pokušaj da se odbrani tvrdnjama da nije znao što se na oslobođenim područjima događalo, zvuči prilično neuverljivo.
Uz to, Haško tužilaštvo u optužnici tvrdi kako su dela za koja se Gotovina tereti "bila deo rasprostranjenog i sistematskog napada usmerenog protiv civilnog stanovništva", podseća list.
Advokat Anto Nobilo Novom listu je izjavio kako veruje da će tužilaštvo tu tvrdnju verovatno braniti kumulirajući podatke da su se različite vojne jedinice na različitim delovima terena ponašale identično, paleći i pljačkajući desetine sela i ubijajući starce i civile. Zaključak je jasan, napisan nešto niže u optužnici: "Uvedene su i mere kojima je cilj bio osigurati da se izbegli ne mogu ili ne požele vratiti". "Je li ta tvrdnja tačna, dobro zna svaki stanovnik ove zemlje. A ako tužilaštvo dokaže da je Gotovina bio glavni zapovednik tokom vojnog dela operacije na tome području, teško je verovati da će ga spasiti nekoliko desetina kaznenih prijava ili dokazi da su Srbi otišli na podsticaj vlastitih vođa", zaključuje na kraju teksta "Novi list".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare